Zalihe u Zavodu za transfuziju krvi u Nišu su stabilne i za sada nema bojazni da će tokom leta biti problema. Niš ove godine beleži veći broj davanja u odnosu na prošlu. Tome su najviše doprinele svakodnevne aktivnosti Zavoda i niškog Crvenog krsta. Ipak, slede nove kampanje i nove prilike da građani dobrovoljnim davanjem krvi pokažu humanost.
Jedan davalac može da spasi tri života! Taj podatak je i više nego dovoljan da shvatimo značaj humanog čina – dobrovoljnog davanja krvi. U prvih pet meseci ove godine, niški Zavod za transfuziju krvi zabeležio je 19.000 davanja krvi.
U odnosu na prošlu godinu to je povećanje od 15 odsto. Tome su doprinele naše svakodnevne aktivnosti koje radimo sa Crvenim krstom u opštinama, gradovima, putem medija, pozivanja – kaže za naš portal direktor Zavoda za transfuziju krvi Niš, dr Zoran Stanojković.
Iako je leto neretko period kada se apeluje na građane da daju krv i tako nekome spasu život, iz Zavoda predstojećih meseci očekuju stabilnu situaciju. Jedan od razloga je kampanja “Bez davalaca krvi životu su ruke vezane”. Nju će sprovesti radna grupa za promociju davalaštva krvi, inače jedinstvena na teritoriji Srbije. Deo te grupe je i niški Zavod, a njihova vrata su uvek otvorena za građane koji žele da doniraju ovu dragocenu tečnost.
Svako ko ima dobru volju, želju, može da dođe do Zavoda svakog radnog dana od 7 do 19 sati, a subotom od 8 do 14 sati ili da se priključi našim akcijama, ne samo u Nišu nego i u 9 okruga koje pokriva Zavod za transfuziju krvi u Nišu.
Naredna veća akcija dobrovoljnog davanja krvi u Nišu biće u petak 16. i subotu 17. juna u šoping centru Delta planet od 13 do 18 sati.
Svaki davalac je važan
Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, 14. jun, obeležava se kako bi se uputila neizmerna zahvalnost svim dobrovoljnim davaocima krvi za za njihov plemenit čin davalaštva krvi. Svaka jedinica krvi je neprocenjivo važna, a nečijih 5 minuta može da spasi čak tri života.
Ove godine fokus Svetskog dana je usmeren na redovno davanje krvi, jer je ono ključ za bezbedno snabdevanje krvlju. Posebna pažnja ukazana je i pacijentima kojima je transfuzija krvi doživotna podrška uz poruku „Živimo zato što dajete, hvala vam!“.
Podaci za Srbiju pokazuju da su tri od 100 stanovnika Srbije dobrovoljni davaoci krvi. Prošle godine, najhumaniji grad u Srbiji bio je Požarevac sa 6 odsto davanja u odnosu na broj stankovnika, dok je drugo mesto pripalo Pirotu, a treće Vranju.
Ko može biti davalac?
Kako bi osoba mogla da donira krv, neophodno je da ispuni određene kriterijume. Najpre, davalac krvi može biti svaka zdrava odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv namenila. Osim što je potrebno da osoba bude zdrava, važno je i da:
- Bude teža od 50 kg
- Telesne temperature manje do 37°C
- Pulsa između 50 – 100/min
- Krvnog pritiska: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa
- Limfne žlezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smeju biti uvećane
- Hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce
- Hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene
- Interval između davanja krvi je 3 meseca (12 nedelja) za muškarce i 4 meseca (16 nedelja) za žene
Postoje i određena stanja kada se krv ne može dati, a opširnije o tome piše na sajtu Instituta za transfuziju krvi Srbije.
Davalac krvi u Srbiji ima u proseku 38 godina, stalno je zaposlen i ima porodicu. Većinu dobrovoljnih davalaca krvi čine muškarci (73,5 %), dok su žene zastupljene u manjem procentu(26,5 %). Takva situacija uobičajena je i u drugim zemljama.