Glas građana mogao bi da postane ključan u upravljanju prirodom i to zahvaljujući Društvu za zaštitu životne sredine “Stara Planina”. Oni žele da okupe zainteresovane građane, ekološke organizacije i lokalnu zajednicu, kako bi zajedno osmislili programe i planove usmerene ka održivom razvoju.
U Pirotskom kraju, Društvo za zaštitu životne sredine “Stara planina” poznato je već dugi niz godina. Kao što i sam naziv kaže, njihov rad posvećen je prirodi i njenoj zaštiti.
Dragan Taškov iz ovog Udruženja kaže da je poslednjih godina ugroženost zaštićenih područja sve veća. Infrastruktura se narušava, upravljači neadekvatno rade i kako ističe – ugrožavaju bezbednost građana i ekonomski potencijal ovih krajeva.
Zbog toga je organizacija pokrenula projekat “Izgradnja građanske patforme – model za učešće lokalne zajednice u upravljanju prekograničnim zaštićenim područjima”. Podršku im je dala Nacionalna koalicija za decentralizaciju, PROACTV i Odbor za ljudska prava.

Cilj im je da omoguće građanima i organizacijama da direktno utiču na planove i programe upravljača zaštićenih područja, čime bi se kreirali programi više orijentisani lokalnim potrebama i održivom razvoju zajednice.
Naše aktivnosti uključuju razgovore sa predstavnicima lokalnih zajednica, ekoloških organizacija, raznih turističkih domaćinstava, poljoprivrednih gazdinstava, seoskih domaćinstava koje su zainteresovane da aktivnije učestvuju u politikama zaštite prirode i održivog razvoja područja – pojašnjava Taškov.
Da bi saznali šta lokalna zajednica misli i koliko je spremna da se uključi u ovakav proces, pokrenuli su anketu. Nju su sprovodili mladi volonteri, fokusirajući se na Pirot i prigradska naselja, gde živi stanovništvo koje je nekada živelo na planini, koja je sada zaštićeno područje.
Taškov pojašnjava da su sela na planini uglavnom prazna i naseljena starijim stanovništvom, dok su mlađi i aktivniji ljudi uglavnom u gradovima. Zbog toga kaže da je istraživanje bilo usmereno na ljude iz prigradskih naselja, jer su povezani sa planinom.

Paralelno tim je radio i na upoznavanju građana sa problemima upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima.
Smatramo da je to jedan od osnovnih problema kada je u pitanju zaštita prirode jer upravljanje je kod nas povereno javnom preduzeću Srbija šume. Povereno je organizaciji koja se više bavi ekonomskim iskorišćavanjem prirodnih resursa nego što se bavi zaštitom prirode jer jedno sa drugim ne može da bude u direktnoj vezi – kaže Taškov.
Veliki izazov u upravljanju zaštićenim područjima je edukacija. Prema rečima Dragana Taškova mnoge teme su stručne i građanima često nedostupne, pa je cilj projekta da ih približi i osnaži njihovu ulogu.
Zato su u Pirotu održali radionicu na kojoj se govorilo o odgovornosti upravljača, načinima prevazilaženja „ćutanja administracije“ i uspostavljanju jasnih linija odgovornosti. Poseban fokus bio je na saradnji sa civilnim društvom i na tome kako preporuke lokalne zajednice i udruženja mogu da se uključe u svakodnevni rad na terenu.
Taškov smatra da građani moraju postati aktivniji kako bi doprineli boljoj životnoj sredini i zaštiti prirode, dok ekološke organizacije istovremeno ulažu napore da promene i same politike zaštite prirode.
Osnovna promena je da imamo decentralizaciju na terenu, veću odgovornost lokala, da spusti te poliike zaštite sredine što više prema ljudima i prema njihoioj odgovornosti, ne samo prema njihovom nekom razvoju. Mi smo pominjali održivi razvoj i koristi za zajednicu ali pored tih koristi lokalna zajedncia takođe mora da ima i visok stepen odgovornosti da bi dobili nove poliitke i zdravu sredinu u ovom trenutku.
Kruna projekta – građanska Skupština
Kao finalni deo ovog projekta biće formirana građanska skupština. Taškov kaže da je to model koji je po ugledu na Francuske parkove prirode. Ona bi, prema njegovim rečima, uključila lokalnu zajednicu i od nje dobila adekvatne predloge i modele kojim bi pomogli da se upravljanje poboljša.
Skupština će okupiti predstavnike lokalne zajednice i ekoloških orgaizacija svih opština na teritoriji zaštićenog područja Stara planina. To su Knjaževac, Zaječar, Dimitrovgrad i Pirot,
Pre same skupštine, organizacija će u svakom od ovih gradova održati po jednu radionicu, forum, predstaviti ideje, razgovarati sa ljudima koji dođu. Tako će i izdvojiti učesnike za građansku skupštinu.
Ideja je da na kraju formiraju dokument koji će sadržati konkretne predloge i praktične politike za buduće upravljanje zaštićenim područjima, ali i okvir za nastavak saradnje sa lokalnim zajednicama.




