Srbija je na sedmom mestu u svetu, a prva u Evropi po broju pušača, podaci su na sajtu World population review. Prema ovoj statistici 40,6 odsto građana naše zemlje su pušači. Uz ove podatke i bez zakona o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, dočekali smo još jedan Nacionalni dan bez duvanskog dima.
Sa 16 godina studentkinja Katarina Stojiljković je prvi put zapalila cigaretu, bez posebnog razloga, jednostavno kako bi probala. Nedugo je pušenje postao deo njene svakodnevice. Oko paklica dnevno svakoga dana bila je poput rutine. Šest godina kasnije, odlučila je da ostavi cigarete – iz zdravstvenih razloga.
Ja znam da dugi niz godina pušenja može izazove, na primer, pušačku nogu, zatim da izazove zastoj pluća, kancer i sve ostalo. Ja lično imam problem sa cirkulacijom, koja je loša, i samim tim zbog cigareta bi sa godinama bilo sve gore i gore. Zdravlje je bilo osnovni i jedini motiv i da ne trošim više toliko para zato što je to postalo luksuz – priča Stojiljkovićeva.

Volja da prestane sa pušenjem bila je jaka, ali dva meseca trajala je borba da konačno prekine. Tokom odvikavanja dešavalo se da poklekne, a ljudi oko nje su joj govorili da je opet počela da puši i da će se sigurno vratiti cigaretama. To se, međutim, nije desilo.
Sada se osećam bolje. Ne kašljem. Ja sam kašljala puno od cigareta, sad više uopšte ne kašljem. Mislim da može mnogo lakše da se stekne neka kondicija ako hoće neko da se bavi nekom fizičkom aktivnošću, teretanom ili da trči ili bilo šta. Mnogo je lakše bez cigareta.
Katarina je pre nego što je počela da puši imala još jednu dijagnozu – radilo se o astmi. Sada, lekari kažu da nema više taj problem.
Sada mi duvanski dim ekstremno smeta. Meni je jako muka od duvanskog dima i ne mogu da ga smislim, a svi u mojoj kući puše.
Poznato je duvanski dim sadrži preko 7.000 hemijskih sastojaka, od kojih je nekoliko stotina toksično, a za oko 70 je dokazano da su kancerogeni. Najveći atak pušenje ima na respiratorne puteve i na kardiovaskularni sistem, kaže epidemiološkinja niškog Doma zdravlja Jelena Perović. Ona je jedna od glavnih lekara u timu koji radi pri “Školi odvikavanja od pušenja”. Ističe da oni koji dođu u želji da prestanu sa pušenjem, uglavnom kao motiv imaju – zdravlje.
Oni uviđaju da teško dišu, da im srce ubrzano lupa, da se mnogo zamaraju, da imaju probleme sa venama, da se dijabetes pogoršao, da slabije pamte, da se kognitivne funkcije mozga smanjuju. Uz to, pušenje utiče i finansijski aspekt – kaže Perovićeva.

Duvanski dim velika je opasnost i za nepušače, jer povećava rizik od obolevanja od raka pluća. Udisanje dima od cigareta posebno je opasno kod dece, kažu lekari.
Srbija i dalje čeka Zakon o zabrani pušenja
Pre 13 godina Srbija je dobila Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu. Time je konzumiranje cigareta u javnim institucijama i pojedinim ugostiteljskim objektima zabranjeno. Kao posledicu, dobili smo to da su neki ugostiteljski objekti podeljeni na pušački i nepušački deo, ali retko gde pušenje uopšte nije dozvoljeno.
Epidemiološkinja Jelena Perović podseća da je Srbija jedna od najlošije kotiranih zemalja i prema broju pušača i po malignim oboljenjima, kao i da je jedina dozvolila da se i dalje puši u ugostiteljskim objektima.
Mi smo jedina zemlja u Evropi koja to dozvoljava. To je nama turistički adut da nama za vreme praznika, za Novu godinu, iz regiona dolaze ljudi, jer mogu da puše u ugostiteljskim objektima. To je poražavajuće – smatra epidemiološkinja.
Ipak, prema najavama ministarke zdravlja, Danice Grujičić, spreman je zakon koji će zabraniti pušenje tamo gde je još uvek dozvoljeno – u ugostiteljskim objektima. On bi trebalo, kako kaže, da bude uveden ove godine. Prethodno, ministarka je najavila i “drakonske kazne” za one koji prekrše taj zakon.
Ako se plati kazna koja je pet, šest, 10.000 dinara, to je ništa. Mora biti, da kažem uslovno, drakonska. Mora biti milion dinara, najmanje, jer ne sme se isplatiti tome koji ima taj zatvoreni prostor da dozvoli jednostavno pušenje – rekla je Grujičićeva početkom prošle godine.
Kada god se o zabrani pušenja u kaićima i restoranima govori, čuje se i bojazan da će ugostitelji biti “na gubitku”. Međutim, epidemiološkinja Perović smatra da je zabrana pušenja u zatvorenim prostorima uz drastično povećanje cena cigareta – put kojim bi država trebalo da ide.
Taj argument “smanjiće se promet ugostiteljskim objektima” je apsolutno netačan. 70 posto je nepušača i tad bilo u Irskoj i u Finskoj pa su oni kad se zabranilo pušenje u ugostiteljskim objektima nadoknadili onaj manjak pušača. Zapravo krenuli su tom logikom idem lepo sedim, niko neće da me davi, da me guši i oni nisu uopšte osetili pad u prometu – ističe Perovićeva.
I aktivista Miloš Bošković zalaže se za to se u zatvorenim prostorima zabrani konzumiranje duvana. Ironično, na društvenim mrežama prokomentarisao je i 31. januar Nacionalni dan bez duvanskog dima.
Danas je nacionalni dan bez duvanskog dima, ali to nas ne interesuje jer je u Srbiji svaki dan SA DIMOM hehehehihihi. Da li planiram da prestanem da pušim? Da, pokušavam koliko god mogu da izbegnem zadimljena mesta, ali pošto su ona i napolju, a i unutra, i daljem sam prisiljen da budem pušač. Pasivan. Jer Srbija voli dim i dim voli Srbiju – poručio je Bošković.
Dok je uvođenje Zakona na čekanju, čuvena rečenica “Puši ko Turčin” slobodno može da ode u istoriju. Turska je 29. na svetskoj listi po broju pušača sa 29,3 procenata onih koji konzumiraju duvan. Kako je Srbija najbolje rangirana na listi, kada je reč o evropskim zemljama, reći “Puši ko Srbin” apsolutno bi bilo ispravnije.