Među najvrednijim dokumentima koja se čuvaju u Istorijskom arhivu u Nišu su bakrotisak iz 1737. godine, najstariji srpski prevod Ezopovih basni, prvi bukvar, a u ovoj zgradi u srcu Tvrđave istraživači mogu da nađu još mnoga dokumenta, koja čuvaju istoriju Niša i okoline.
Istorijski arhiv je, kada je osnovan, obuhvatao ceo jug Srbije, od Aleksinca do Vranja, a sada pokriva grad Niš i sedam okolnih opština.
Mnogi istorijski podaci dokazuju da je kralj Milan voleo da boravi u Nišu u svom dvoru, često je i Skupštinu dovodio u ovaj grad, a sednice su se održavale u zgradi pored Saborne crkve, priča istoričar Dušan Andrejević iz Istorijskog arhiva.
„Između ostalog, u Nišu je 1898. godine donet Zakon o državnoj arhivi. Još tada su doneta neka osnovna pravila o čuvanju arhivske građe, a tek 50 godina kasnije otvoreno je arhivsko središte i počelo je sistematsko sakupljanje, sređivanje i čuvanje građe, kao i davanje javnosti na uvid. To su ujedno i najbitniji zadaci Istorijskog arhiva“.
Nasleđe starije od jednog veka
U holu Istorijskog arhiva je izložbeni prostor, u kome se postavka menja uglavnom jednom godišnje, odnosno uoči Noći muzeja, kada ova institucija ima najveći broj posetilaca.
„Trenutno je postavljena izložba ’Vekova tavnih to su tragovi’, koja prikazuje arhivsku građu stariju od jednog veka. Ova izložba ima oko 180 eksponata među kojima su neke veoma stare knjige, kao što je najstariji prevod Ezopovih basni, prvi bukvar, knjiga niške pesnikinje Jelene Dimitrijević, kao i stara štampa, zakoni i slično“, kaže Ljiljana Đurović iz Istorijskog arhiva.
I zgrada arhiva ima svoju priču
Istorijski arhiv zvanično je osnovan 1948. godine, ukazom Ministarstva prosvete Narodne Republike Srbije i prvo sedište bilo je u današnjem Učiteljskom domu, a godinu dana kasnije preseljen je u zgradu u kojoj se danas nalazi.
„Što se tiče istorijata same zgrade, ona je iz 1890. godine i jedini je vojni objekat sagrađen po oslobođenju. Najpre je korišćen kao kartografski zavod, a kasnije je tu bila smeštena Podoficirska artiljerijska škola sve do Prvog svetskog rata. Za vreme okupacije tu je bio ozloglašen bugarski zatvor, i pričalo se da je to mesto sa koga su zatvorenici, koji su se bunili protiv regrutacije srpskog stanovništva za bugarsku vojsku, vođeni na streljanje“, navodi Andrejević i dodaje da je posle Prvog svetskog rata tu bila kasarna sve do useljenja Istorijskog arhiva u zgradu.
Čuvanje arhivske građe je jedan od najbitnijih zadataka Istorijskog arhiva, pa u okviru ove institucije postoji i služba mikrofilmovanja.
„Bez obzira na trend digitalizovanja kulturnog nasleđa, što jeste ogroman i pozitivan napredak, mikrofilmovanje je i dalje najbolji način za čuvanje dokumenata. I ovde se godinama radi digitalizacija, najvredniji fondovi redovno se digitalizuju, kreće se od najvrednijih, odnosno od matičnih knjiga, jer imamo 25 matičnih knjiga iz sredine 19. veka i sve su digitalizovane. Preko njih ljudi mogu da pronađu podatke o svojim rođacima iz Niša i okoline“, objašnjava istoričar Andrejević i dodaje da arhiv u svojoj kolekciji ima i digitalizovanu verziju telegrama objave rata Austrougarske Srbiji iz 1914. godine, čija je uvećana kopija i deo stalne postavke u holu ove institucije.
Uspomene na delove prošlosti
Najstariji dokument koji Istorijski arhiv čuva jeste bakrotisak iz 18. veka. Na njemu je predstavljena situacija iz autstrijsko-turskog rata, kada je austrijska vojska proterala tursku iz Niša. Austrijski vojnici opisuju šta su sve zatekli u ovom gradu, a ima i pesme koju su ispevali u čast svoje pobede.
„Osim podataka koji su gotovo jedinstveni za Niš i ovaj kraj iz 18. veka, karakteristična je gravura ovog bakrotiska, jer je prilično detaljna, vide se čak i kapi. Prikazano je kako Turci ponizno predaju ključeve grada Austrijancima, kako tursko stanovništvo odlazi, a ulazi austrijska vojska. Pobeda Austrijanaca trajala je čitavih 80 dana, jer su se Turci vrlo brzo vratili i proterali ih odavde, ali ostao je trag i bakrotisak kao uspomena na taj period“, priča istoričar Dušan Andrejević.
Zbirka stare štampe Istorijskog arhiva prilično je bogata i ima primeraka koji se fragmentalno sakupljaju još od sredine 19. veka.
„Posle Prvog svetskog rata to se radilo malo detaljnije, a naravno i posle Drugog, pa imamo primerke Politike, Narodnih novina, Našeg vremena, Borbe i slično. Naše vreme je okupacioni list, koji je izlazio tokom Drugog svetskog rata, interesantan je zbog toga što iz nemačkog ugla prikazuje šta se dešavalo na ovim prostorima. Istorijski arhiv se od 1982. godine bavi izdavačkom delatnošću, pa je za to vreme izdato više od 50 publikacija, počevši od Sokobanjskog načelstva, do poslednje ’U vetrom postavljenim kaputam’, koja se bavi niškim moravskim pozorištem“, priča Andrejević i dodaje da arhiv izdaje i časopis Peščanik, koji se bavi arhivistikom, odnosno temama o istoriji Niša.
Istorijski arhiv u brojkama
Danas arhiv u Nišu poseduje preko 3300 metara građe – toliko bi bile dugačke fascikle kada bi se slagale jedna na drugu. Arhiv ima osam depoa za čuvanje dokumenata i jedan prijemni, a van zgrade su nedavno dobili još jedan depo na korišćenje. Dokumenta su raspoređena u preko 850 fondova, odnosno celina prema kojima se građa razvrstava, objašnjava Andrejević.
Pored fondova, arhiv čuva i mnogo zbirki, kao što su zbirke fotografija, plakata, geografskih karata, razglednica i slično. Biblioteka Istorijskog arhiva ima preko 13.000 naslova, uglavnom o istoriji Niša i Srbije, a više od 100 starih i retkih knjiga, to jest onih koje su štampane do 1868. godine.