Od zakonom predviđenih 100, srpski parlament trenutno ima 88 poslanica. Da bi se i glas žena čuo, osim kvota važna je i solidarnost i njihova uključenost, zaključeno je na konferenciji “Moj poslanik”. Najaktivnija poslanica sa juga Srbije je Tamara Milenković Kerković, koja je isticala težak položaj žena, ali i svoje neslaganje sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti.
Poslanica srpskog pokreta Dveri Milenković Kerković se u Narodnoj skupštini od avgusta 2022. godine do danas za reč javila 121 put. Ovaj “rezultat” dao joj je titulu najaktivnije od svih predstavnika/ca sa juga Srbije i nagradu “Moj poslanik” koju je ustanovio Proaktiv.
U parlament, kaže, nije ušla zbog “kvota”, te smatra da nije “tipičan predstavnik žena političara”.
Iako kaže da su žene u Srbiji ugrožene, nije spremna da podrži sve ideje, konkretno – one koje se tiču rodne ravnopravnosti.
“Mi živimo u svetu, a kod nas sve više, gde je ugrožen sam pojam žene. Danas svako može da bude žena, nažalost. Žena se danas definiše kao biće koje donosi život na svet. I tu je konkurencija zaista sada postala vrlo surova”, navela je poslanica Dveri.
Na konferenciji, na kojoj su govornici bili i Maja Kamenov iz Odbora za ljudska prava i Bojan Klačar iz CESID-a, aktivno je učestvovala i publika. Na ove konstatacije je negodovala, pogotovo u delu gde se na ženu gleda isključivo kao na majku.
“Ne mogu se složiti sa onim što je rečeno. Za mene je žena žena i pre nego što postane majka”, bio je jedan od komentara iz publike.
Poslanica se, navela je, ne slaže ni sa idejom roda, koja je, smatra, već postala vladajuća sintagma i pojam u društvu.
“Za mene postoji pol. Tako da i mnoge od ovih zakonskih rešenja ne mogu da podržim lično, a i kao predstavnik partije koja ima drugačiju ideologiju od toga”, istakla je ona.
Kao primere Milenković Kerković je navela Zakon o istopolnim brakovima, kao i nedavno donet Zakon o rodnoj ravnopravnosti. On je u jednom delu rodno osetljiv jezik uveo u zakonske okvire, a čemu se ona, kako je rekla, protivi. Za sebe ne kaže da je “poslanica” već “poslanik”.
“Radi se o jednom socijalnom konstruktu koji je prvo neustavan, protivi se članu 45 ustava. Protivi se slobodi govora, protivi se članu 15 ustava koji ne poznaje rod iz mnogo drugih razloga i svi stručni ljudi ove zemlje počev od SANU, sve katedre za srpski jezik u Srbiji su protiv nametanja takozvanih polno ili rodno osetljivih konstrukata i kažnjavanja višemilionskih”, smatra Milenković Kerković.
Na priču o priznavanju pola, ali ne i roda, reagovala je i Maja Kamenov iz Odbora za ljudska prava Niš.
“Nemojmo relativizovati. Zašto ne možemo oba? Naravno da treba da imamo porodilišta, ali to nema nikakve veze sa tim da li će neko od građana i građanki sebe doživljavati svoj pol i rod na koji način. Patrijarh Pavle je rekao: “Svi su ljudi jednaki”. Ako se zaista zalažemo za jednakost, za prava, za sve, nemojmo relativizovati”, rekla je Kamenov, koja je je bila jedna od učesnica konferencije.
Neophodan veći broj poslanica u parlamentu
Uprkos ideološkim neslaganjima govornika na konferenciji, svi su se saglasili koliko je važno da žene učestvuju u radu parlamenta. Kvote od obaveznih 40% žena u parlamentu to i zakonski omogućuju.
“Kvote za žene su veoma važne zato što one mogu da omoguće veću participaciju prvo na formalnom nivou žena, zbog tema koje žene pokreću i zbog toga što prisustvo žena i prisustvo tema koje su važne za žene dodatno znači ohrabrivanje i osnaživanje žena da se uključe u javni život”, dodao je Bojan Klačar iz CESID-a.
Osim što je važno da budu u parlamentu, ključno je da one zaista i budu uključene, aktivne i solidarne, kaže poslanica Dveri.
“Mislim da je i problem žena u svemu tome što pristaju na nepostojanje solidarnosti. Mislim da je u našem društvu zapravo najveći problem to što žene nemaju svest o značaju solidarnosti. Mislim da kod muškaraca ta svest mnogo više postoji”, navela je Milenković Kerković.
Kada žena odustane od mesta u parlamentu, ne postoji zakonska obaveza da na njeno mesto takođe dođe žena. Ovo dodatno otežava njihovo učešće u državnim organima.
“Imamo žene koje zaista žele da se bave politikom , koje se zaista trude i rade na predizbornim kampanjama. Ali kada posle dođe do podele tog koji su osvojili na izborima ta stranka ili pokret, dođe do toga da te žene budu izgurane. Nemamo zakonsku obavezu da kada jedna žena odustane od funkcije da je obavezno zamenjuje druga nego u 99,9 odsto slučajeva je zameni muškarac”, rekla je Kamenov.
Inače, poslanica u parlamentu nema dovoljno u aktuelnom sazivu posle njegovog konstituisanja. Prema podacima Otvorenog parlamenta iz maja ove godine, od 250 poslanika Narodnu skupštinu čini 88 narodnih poslanica (35,2%) i 162 narodna poslanika (64,8%). Stoga, kvota za broj poslanica, koja je predviđena zakonom, nije ispoštovana.
“Kvota od 40 odsto koliko je bilo predviđeno zakonom, nije dosegnuta zato što zakon ima odredbu da ne mora nužno žena da posle ostavke nasledi ženu odnosno pripadnika manjinskog pola u tom slučaju, već da ide prvom sledećem sa liste. Zbog toga zapravo mi nemamo 100 žena u parlamentu nego imamo manje od toga”, objasnio je Klačar.
Pored sesije “Žene u parlamentu”, održana je i sesija “Mladi u parlamentu”. Obe su bile deo konferencije “Moj poslanik” koju je organizovao Proaktiv u saradnji sa svojim partnerima iz nekoliko okruga i delova Srbije. Dodeljene su i nagrade poslanicima koji su bili najaktivniji u četiri regiona.
“Moj poslanik” je platforma koja ima za cilj da unapredi komunikaciju građana i izabranih narodnih poslanika. Građani putem nje imaju mogućnost da poslanicima ukažu na probleme, postave pitanja posredstvom platforme i da daju predloge poslanicima u vezi sa važnim temama koje se tiču njihove lokalne zajednice.