• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
  • Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru
  • Demanti Filozofskog fakulteta u Nišu na tekst objavljen na mediareform.rs
Home»Aktuelno»Višestruko marginalizovane žene nevidljive u medijima

Višestruko marginalizovane žene nevidljive u medijima

Tatjana ĐukićBy Tatjana Đukić13/05/2019No Comments
Jelena Višnjić, BeFem / Foto: MRCN/ N.S.

„Žena je i dalje lice koje simbolizuje estradno polje popularne kulture, sa jedne strane, a sa druge, osim hiperseksualizovanog golog tela, ona je u medijima najčešće predstavljena i u ulozi žrtve“, navodi dr Jelena Višnjić, jedna od osnivačica feminističkog kulturnog centra BeFem.

Ona ističe da je žena u medijima predstavljena kroz kategoriju „drugog“, odnosno kroz poziciju koja označava manjak društvene moći.

„Način na koji su žene predstavljene u medijima nije refleksija onoga što je ženski identitet, ni ženska egzistencija“, podvlači Višnjić i dodaje da ukoliko se kritički pristupi medijima, postaje potpuno jasno da su višestruko marginalizovane žene gotovo nevidljive.

Jelena Višnjić, BeFem / Foto: MRCN/ N.S.

„U medijima nećemo videti Romkinje, lezbejke, žene sa invaliditetom, nećemo videti žene koje se bore sa siromaštvom, jer to nisu teme koje uspevaju da prodaju medijski sadržaj. Jedina tema koja opstaje jeste tema nasilja nad ženama, pre svega jer je to vrsta sekundarne viktimizacije, gde se ženski identitet kroz medijske sadržaje ponovo predstavlja kao ‘drugi’, i kroz identitet žrtve. Mrtvo ili isprebijano žensko telo i kontinuum nasilja zadovoljavaju logiku tržišnog kapitala“, navodi Višnjić.

Dodaje i da „mediji nisu samo jedno polje u kojem se odvija borba političke moći, nego i polje u kojem se konstruišu različiti identiteti“.

Dekonstrukcija medijskog narativa – dijagnoza vremena u kojem živimo

„Dekonstruisati medijski narativ jeste uvek dijagnoza vremena u kojem živimo. Oni koji poseduju jednu vrstu legitimiteta nad medijskim diskursom, kreiraju kolektivno pamćenje, ali i kolektivnu budućnost“, objašnjava Višnjić, i ističe da je zbog toga važno delovati u prostoru medijske kulture i učiniti vidljivim žene koje danas jednako učinkovito menjaju savremeno srpsko društvo.

„Žene koje menjaju društvo danas su i one žene koje protestuju već danima protiv izgradnje mini-hidroelektrana u Srbiji. To su hrabre žene u selima Vojvodine koje su ostale u lokalnim zajednicama sa idejom da te lokalne zajednice i menjaju. I zapravo, sve žene koje su odlučile da se bore za bolje i ravnopravno društvo“, objašnjava.

Kako do promene slike žene u medijima?

Rad feminističkog kulturnog centra BeFem usmeren je na bolju vidljivost žena u medijima i uticaj na kreatore medijskih politika da preuzmu odgovornost u ostvarenju rodne ravnopravnosti i ženskih prava kroz promenu raspodele moći u društvu, koja se oslikava u javnom i medijskom prostoru.

Osim različitih feminističkih programa, BeFem medijsku praksu proizvodnje roda menja i kroz projekat „New Voices, New spaces“, koji predstavlja produkciju novih medijskih sadržaja kroz kratke feminističke dokumentarce, podcast epizode i kampanje kako o marginalizovanim i višestruko diskriminisanim ženama, tako i o inicijativama koje menjaju lokalnu zajednicu i transformišu ne samo medijski nego i javni diskurs.

Osim sopstvene produkcije, BeFem novinarima i novinarkama nudi i praktične alate, kao što je Biro Jednakost, koji BeFem razvija već tri godine. Reč je o bazi stručnjakinja u različitim oblastima.

„Biro Jednakost pokazuje da žene postoje, misle i stvaraju znanje u različitim važnim temama iako ne dolaze do medijskih prostora, te ovaj model daje praktičan alat samim medijima“, poručuje Višnjić.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Građani i mediji (VIDEO) Predstavnik niške vlasti tvrdi da se “Niš TV” registrovala u Luksemburgu, njihove institucije to demantuju Saša Stojković, Info Vranjske: Naše je da informišemo građane i ne dozovolimo da bahata vlast radi ono što je zamislila Novinari dobijali pretnje uoči protesta, na meti napada televizija N1, ali i drugi mediji
Tatjana Đukić

    Studentkinja doktorskih akademskih studija "Mediji i društvo" Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu

    POVEZANE VESTI

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026

    Dekan Filozofskog pregovarao o deljenju departmana sa Fakultetom srpskih studija, studenti i deo zaposlenih ne žele kompromis

    16/05/2026

    Izbori sve dalje od leta – jul otpada, avgust čeka

    11/05/2026
    1 2 3 … 161 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.