• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Razgovor o bezbednosti novinara na lokalu, ANEM;
  • Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika
  • Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona
  • Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija
  • Inicijativa “Ctrl+me: Mladi za digitalno dostojanstvo” u vreme ugroženih onlajn prava
  • Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici
  • Medijski monopol iz lokalnog budžeta
  • Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti
  • Niški student nakon kućnog pritvora – “Težak šamar mojoj građanskoj svesti i ljubavi prema otadžbini, ali ovo je početak kraja”
  • Fakultet za propagandu
Home»Aktuelno»Mladi i antibiotici: Uzimaju ih na svoju ruku iako su svesni nuspojava

Mladi i antibiotici: Uzimaju ih na svoju ruku iako su svesni nuspojava

Tamara StankovBy Tamara Stankov24/11/2021No Comments
Foto: MRCN

Više od polovine studenata u Srbji uzima antibiotike bez recepata, pokazuju istraživanja. Neracionalna upotreba ovih lekova je, između ostalog, glavni razlog zbog čega se javlja otpornost bakterija na antibiotike – jedna od najvećih pretnji po javno zdravlje u 21. veku.

Brojne infekcije je danas sve teže lečiti antibioticima zbog otpornosti bakterija na ove lekove – antibiotske rezistencije. Bakterije postanu rezistentne kada se antibiotici koriste “na svoju ruku”, bez uputstva lekara i sa nepravilnim doziranjem.

Rezistencija se razvija kada napad antibiotika prežive najjače bakterije. Ti pojedinci se onda razmnožavaju i stvara se rezistentna populacija. To se može dogoditi u raznim uslovima, usled upotrebe u pogrešnim okolnostima, prekratkog trajanja lečenja, neadekvatnog doziranja ili preranog zaustavljanja upotrebe nakon nestanka simptoma bolesti – objašnjava Nemanja Kutlešić, student molekularne biologije i član Studentske sekcije Srpskog društva za molekularnu biologiju.

Prema istraživanju koje je radio, skoro 60% studenata Nišavskog okruga uzima antibiotike bez recepta, a sličnu je statistiku pokazuje i Kutlešićevo istraživanje i za južnu Srbiju** gde se bez uputstva lekara antibioticima leči 56% studenata. *

Istraživanja pokazuju da mladi često misle da se antibiotici mogu bezbedno koristiti za većinu bolesti, kako se mogu čuvati i koristiti kad god deluje potrebno, a neretko je i preskakanje doza – objašnjava. 

On kaže da studenti biomedicinskih nauka znaju više o antibioticima i koriste ih racionalnije od svojih vršnjaka sa drugih fakulteta, a čak i kod njih je prisutna ideja o lečenju bez konsultacija sa lekarom. Ipak, uprkos velikom broju onih koji se odlučuju da antibiotike uzimaju na svoju ruku, 94.57% od svih studenata uključenih u istraživanje je svesno da antibiotici izazivaju nuspojave. 

Antibiotik “za svaki slučaj” 

Istraživanje je pokazalo i da studenti često antibiotike često ne doziraju pravilno, već skoro polovina njih prestaje da ih pije kada se osete bolje. Takođe, u Nišavskom okrugu 62% njih ove lekove nosi na putovanja. Dodatni je problem što se u Srbiji i dalje negde može kupiti antibiotika bez recepta.

Rezistenciju je moguće sprečiti tako što će se antibiotici koristiti racionalno, i u skladu sa savetima lekara. Bez recepta ne bi trebalo da bude moguće direktno ući u apoteku i kupiti kutiju pentreksila. To nije nikako stavljeno arbitrarno, već upravo zbog opasnosti razvijanja rezistencije u slučaju neadekvatne upotrebe.

S obzirom na to da je situacija sa nekontrolisanom upotrebom lekova i antibiotika i u svetu i kod nas sve lošija, važno je kaže, da mladi o ovom problemu budu informisani. Studentska sekcija Srpskog društva za molekularnu biologiju je zato nizom predavanja i kampanjom na društvenim mrežama od 18. do 24. novembra obeležila Svetsku nedelju antimikrobne rezistencije.

Moram da primetim da u Srbiji dugo nije bilo veće akcije na ovu temu, postojale su neke lokalne aktivnosti, ali ono što je potrebno je nacionalni plan o podizanju svesti o racionalnoj upotrebi antibiotika. Takvi su programi postojali u mnogim evropskim zemljama, u Francuskoj i Velikoj Britaniji, na primer, i radovi pokazuju da su rezultati bili zadovoljavajući.

Upozorio i Fleming, upozorava i SZO

I Fleming, koji je otkrio penicilin, prepoznao je opasnost od antibiotske rezistencije. On je u svom govoru na prijemu Nobelove nagrade opisao kako će možda doći vreme kada će penicilin biti dostupan “neukom čoveku”, te da će on koristiti neadekvatne količine antibiotika i lako učiniti bakterije rezistentnim.

Inače, potrošnja antibiotika meri se u DDD (definisana dnevna doza), što je prosečna dnevna doza leka koja se koristi kod odraslih pacijenata. Ovaj parametar se za region Evrope, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, kreće između 7,66 u Azerbejdžanu i 38,18 u Turskoj. U Srbiji taj parametar iznosi 31,57, što Srbiju svrstava u jednu od zemalja sa najvećom stopom korišćenja antibiotika u Evropi.

*Istraživanje je rađeno za južnu Srbiju i uporedilo je stavove studenata koji o antibioticima uče na fakultetu ili su učili u srednjoj školi (medicina, biologija, farmacija i sl.) sa onima koji o antibioticima ne uče ništa (ostale grane obrazovanja). Drugo istraživanje se bavilo samo ne-medicinskim granama i podelilo je ispitanike po prebivalištu (grad Niš i sela i manji gradovi).
**Tekst je naknadno izmenjen preciznijim informacijama iz istraživanja

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Antibiotska rezistencija – jedna od najvećih opasnosti po javno zdravlje u 21. veku Da li studenti danas imaju volju za promene? Romske žrtve današnjice Mladi u Srbiji znaju kakve medije žele, ali su malo prisutni u njima
Avatar photo
Tamara Stankov

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika

    23/10/2025

    Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona

    22/10/2025

    Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

    22/10/2025

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika

    23/10/2025

    Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona

    22/10/2025

    Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

    22/10/2025

    Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici

    21/10/2025

    Medijski monopol iz lokalnog budžeta

    20/10/2025

    Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti

    20/10/2025

    Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama

    14/10/2025

    Fakultet za “diplomirane Srbe” u Nišu – između stvarne potrebe i interesa naprednjaka

    13/10/2025

    Epilog odbijanja “Nišvila” na konkursu Ministarstva – otkazi za radnike

    29/09/2025

    Obuka za novinare u Nišu: Izveštavanje o javnim nabavkama na lokalu

    26/09/2025
    1 2 3 … 155 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.