• Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Šta se krije?
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter Instagram
  • Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Šta se krije?
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Na protestu “Srbija protiv nasilja” u Nišu opozicija najavila početak izborne borbe
  • Nastavljaju se napadi na novinare – Na meti i urednik “Danasa”
  • Veran Matić: Za samo jedan dan dve pretnje i fizički napad na novinare
  • Ćuta, Nenad Mitrović i niška opozicija na novom protestu “Protiv nasilja” u Nišu
Home»Aktuelno»Mladi i antibiotici: Uzimaju ih na svoju ruku iako su svesni nuspojava

Mladi i antibiotici: Uzimaju ih na svoju ruku iako su svesni nuspojava

Tamara MilojevićBy Tamara Milojević24/11/2021No Comments
Foto: MRCN

Više od polovine studenata u Srbji uzima antibiotike bez recepata, pokazuju istraživanja. Neracionalna upotreba ovih lekova je, između ostalog, glavni razlog zbog čega se javlja otpornost bakterija na antibiotike – jedna od najvećih pretnji po javno zdravlje u 21. veku.

Brojne infekcije je danas sve teže lečiti antibioticima zbog otpornosti bakterija na ove lekove – antibiotske rezistencije. Bakterije postanu rezistentne kada se antibiotici koriste “na svoju ruku”, bez uputstva lekara i sa nepravilnim doziranjem.

Rezistencija se razvija kada napad antibiotika prežive najjače bakterije. Ti pojedinci se onda razmnožavaju i stvara se rezistentna populacija. To se može dogoditi u raznim uslovima, usled upotrebe u pogrešnim okolnostima, prekratkog trajanja lečenja, neadekvatnog doziranja ili preranog zaustavljanja upotrebe nakon nestanka simptoma bolesti – objašnjava Nemanja Kutlešić, student molekularne biologije i član Studentske sekcije Srpskog društva za molekularnu biologiju.

Prema istraživanju koje je radio, skoro 60% studenata Nišavskog okruga uzima antibiotike bez recepta, a sličnu je statistiku pokazuje i Kutlešićevo istraživanje i za južnu Srbiju** gde se bez uputstva lekara antibioticima leči 56% studenata. *

Istraživanja pokazuju da mladi često misle da se antibiotici mogu bezbedno koristiti za većinu bolesti, kako se mogu čuvati i koristiti kad god deluje potrebno, a neretko je i preskakanje doza – objašnjava. 

On kaže da studenti biomedicinskih nauka znaju više o antibioticima i koriste ih racionalnije od svojih vršnjaka sa drugih fakulteta, a čak i kod njih je prisutna ideja o lečenju bez konsultacija sa lekarom. Ipak, uprkos velikom broju onih koji se odlučuju da antibiotike uzimaju na svoju ruku, 94.57% od svih studenata uključenih u istraživanje je svesno da antibiotici izazivaju nuspojave. 

Antibiotik “za svaki slučaj” 

Istraživanje je pokazalo i da studenti često antibiotike često ne doziraju pravilno, već skoro polovina njih prestaje da ih pije kada se osete bolje. Takođe, u Nišavskom okrugu 62% njih ove lekove nosi na putovanja. Dodatni je problem što se u Srbiji i dalje negde može kupiti antibiotika bez recepta.

Rezistenciju je moguće sprečiti tako što će se antibiotici koristiti racionalno, i u skladu sa savetima lekara. Bez recepta ne bi trebalo da bude moguće direktno ući u apoteku i kupiti kutiju pentreksila. To nije nikako stavljeno arbitrarno, već upravo zbog opasnosti razvijanja rezistencije u slučaju neadekvatne upotrebe.

S obzirom na to da je situacija sa nekontrolisanom upotrebom lekova i antibiotika i u svetu i kod nas sve lošija, važno je kaže, da mladi o ovom problemu budu informisani. Studentska sekcija Srpskog društva za molekularnu biologiju je zato nizom predavanja i kampanjom na društvenim mrežama od 18. do 24. novembra obeležila Svetsku nedelju antimikrobne rezistencije.

Moram da primetim da u Srbiji dugo nije bilo veće akcije na ovu temu, postojale su neke lokalne aktivnosti, ali ono što je potrebno je nacionalni plan o podizanju svesti o racionalnoj upotrebi antibiotika. Takvi su programi postojali u mnogim evropskim zemljama, u Francuskoj i Velikoj Britaniji, na primer, i radovi pokazuju da su rezultati bili zadovoljavajući.

Upozorio i Fleming, upozorava i SZO

I Fleming, koji je otkrio penicilin, prepoznao je opasnost od antibiotske rezistencije. On je u svom govoru na prijemu Nobelove nagrade opisao kako će možda doći vreme kada će penicilin biti dostupan “neukom čoveku”, te da će on koristiti neadekvatne količine antibiotika i lako učiniti bakterije rezistentnim.

Inače, potrošnja antibiotika meri se u DDD (definisana dnevna doza), što je prosečna dnevna doza leka koja se koristi kod odraslih pacijenata. Ovaj parametar se za region Evrope, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, kreće između 7,66 u Azerbejdžanu i 38,18 u Turskoj. U Srbiji taj parametar iznosi 31,57, što Srbiju svrstava u jednu od zemalja sa najvećom stopom korišćenja antibiotika u Evropi.

*Istraživanje je rađeno za južnu Srbiju i uporedilo je stavove studenata koji o antibioticima uče na fakultetu ili su učili u srednjoj školi (medicina, biologija, farmacija i sl.) sa onima koji o antibioticima ne uče ništa (ostale grane obrazovanja). Drugo istraživanje se bavilo samo ne-medicinskim granama i podelilo je ispitanike po prebivalištu (grad Niš i sela i manji gradovi).
**Tekst je naknadno izmenjen preciznijim informacijama iz istraživanja

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Antibiotska rezistencija – jedna od najvećih opasnosti po javno zdravlje u 21. veku Da li studenti danas imaju volju za promene? Romske žrtve današnjice Mladi u Srbiji znaju kakve medije žele, ali su malo prisutni u njima
Avatar photo
Tamara Milojević

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Na protestu “Srbija protiv nasilja” u Nišu opozicija najavila početak izborne borbe

    29/09/2023

    Nastavljaju se napadi na novinare – Na meti i urednik “Danasa”

    29/09/2023

    Veran Matić: Za samo jedan dan dve pretnje i fizički napad na novinare

    28/09/2023
    Najnovije vesti

    Panel “Šta nam donose novi medijski zakoni” u utorak u Nišu

    25/09/2023

    Prestaju protesti protiv nasilja u Nišu, organizatori kažu potrebne konkretne akcije

    21/09/2023

    Prilika za humanost – NURDOR organizuje prodajnu izložbu dečijih crteža

    19/09/2023

    Otvorene prijave za obuku za mlade klimatske lidere i liderke

    18/09/2023

    Protest stanovnika Delijskog visa, traže asfalt i kanalizaciju

    15/09/2023
    1 2 3 … 208 Next
    © 2023. Mediareform Designed by Mediareform.
    • O nama
    • Uslovi korišćenja
    • Impresum

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

    Share this ArticleLike this article? Email it to a friend!

    Email sent!