Infekcije disajnih puteva, polno prenosive bolesti i urinarne infekcije je sve teže lečiti antibioticima zbog otpornosti bakterija na ove lekove. Srbija je jedna od zemalja sa najvećom stopom korišćenja antibiotika u Evropi, a kako bi upozorili na ovaj problem Studentska sekcija Srpskog društva za molekularnu biologiju priključila se obeležavanju Svetske nedelje antimikrobne rezistencije od 18. do 24. novembra.
Antibiotsku rezistenciju Svetska zdravstvena organizacija opisuje kao jednu od najvećih opasnosti po javno zdravlje u 21. veku. Nemanja Kutlešić, student molekularne biologije i član Studentske sekcije Srpskog društva za molekularnu biologiju navodi da se rezistencija može lako razviti neadekvatnom upotrebom antibiotika i da ih ljudi nikako ne smeju upotrebljavati na svoju ruku.
Antibiotici mogu da funkcionišu na razne načine. Ideja je da se bakterijska ćelija na neki način onesposobi, a to se može uraditi na puno načina: napadanjem ćelijskog zida, omotača oko ćelije; napadanjem enzima u ćeliji koji učestvuju u različitim važnim ćelijskim procesima; napadanjem ribozoma (struktura za sintezu proteina), i slično. Rezistencija se razvija kada napad antibiotika prežive najjače bakterije. Ti pojedinci se onda razmnožavaju i stvara se rezistentna populacija -navodi on.
Objašnjava da je bakterijska populacija ta koja razvija rezistenciju, a ne organizam u kome žive. To znači da “rezistentan na antibiotike” ne postaje čovek, već bakterije. To se dešava kada se antibiotici koriste “na svoju ruku”, bez uputstva lekara i sa nepravilnim doziranjem.
Na primer, ako prekinemo tretman odmah nakon što se osećamo bolje, i dalje postoji mogućnost da su neke bakterije preživele. One se onda razmnože, populacija se oporavi, i simptomi se ponovo javljaju. Slična situacija se javlja i usled neadekvatnog doziranja – objašnjava.
700 000 ljudi godišnje umire od posledica razvoja antibiotske rezistencije
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije iz 2019. godine 700.000 ljudi godišnje u svetu umire od posledice rezistencije na antibiotike. Trend porasta upotrebe antibiotika beleži se godinama unazad, a tokom pandemije primećeno je nekontrolisano korišćenje i kupovina lekova.
I istraživanja sa Univerziteta u Novom Sadu su pokazala da ljudi u Srbiji često koriste antibiotike na svoju ruku, da ih često čuvaju kod kuće i nose sa sobom na put. Ovaj student molekularne biologije navodi da postoje i radovi koji ukazuju da se kod nas antibiotici i propisuju vrlo često.
Sve u svemu, situacija u Srbiji je daleko od sjajne, pogotovu ako se uzme u obzir da izgleda da nije teško dobiti antibiotik bez recepta. Rezistenciju je moguće sprečiti tako što će se antibiotici koristiti racionalno, i u skladu sa savetima lekara. Bez recepta ne bi trebalo da bude moguće direktno ući u apoteku i kupiti kutiju pentreksila – navodi Kutlešić.
Razvoj antibiotske rezistencije, naročito u državama južne i istočne Evrope, kako kaže, dostiže izuzetne razmere koje povećavaju stopu hospitalizacije, produžavaju dužinu boravka u bolnici, a povećavaju i smrt usled određenih bolesti.
Mladi često biraju lečenje bez konsultacije lekara
Istraživanja pokazuju da mladi u Srbiji često misle da antibiotike mogu bezbedno koristiti za većinu bolesti, kaže Kutlešić. Takođe često nisu upoznati sa tim da je važno poštovati savete i preporuke o tome kako lek čuvati, kako i kada ga upotrebiti i dozirati.
Iako je tačno da studenti biomedicinskih nauka (biologija, medicina, farmacija, i sl.) koriste antibiotike nešto racionalnije od svojih vršnjaka iz drugih oblasti, i kod njih je prisutna ideja o ‘samo-lečenju’ (eng. self-medication), što nikako nije dobro. Srednjoškolci su se, zanimljivo, pokazali racionalnijim od studenata – objašnjava.
S obzirom na to da je situacija sa nekontrolisanom upotrebom lekova i antibiotika i u svetu i kod nas sve lošija, važno je, kaže, da se svest kod mladih promeni. Problem se, dodaje, treba rešavati na nacionalnom nivou.
Iskreno se nadamo da naš program može da pomogne da mladi budu bolje upoznati sa opasnostima rezistencije i načelima adekvatnog korišćenja antibiotika. Naša misija je da sa dobrim radom i nastavimo, te da u sklopu nekoliko oblasti rada unapredimo i svest populacije o velikim problemima javnog zdravlja, poput antibiotske rezistencije – zaključuje.
Inače, Studentska sekcija će od 18. do 24. novembra organizovati predavanja o antibiotskoj rezistenciji, a predavači će biti priznati stručnjaci iz zemlje i inostrastva. Program je, kažu, namenjen svim zainteresovanima, naročito profesionalcima, studentima, mladim naučnicima i entuzijastima za ovu oblast. Studenti molekularne biologije će se, kažu, potruditi i da kroz društvene mreže da što više ljudi dobije poruku o racionalnoj upotrebi antibiotika, kao i zanimljivosti i objašnjenja ovog procesa sa molekularne strane.