Author: Milena Tasić

Diplomirani žurnalista i master komunikologije Filozofskog fakulteta u Nišu.

Šef Delegacije EU, Sem Fabrici, posetio je Nišavski okrug prvi put od kako je postao ambasador u Srbiji jula 2017. godine. U Nišu je razgovarao sa građanima, predstavnicima civilnog sektora, akademske zajednice, medija i javnim funkcionerima o procesu evropskih integracija i pregovorima o pristupanju Srbije u EU. Četvrtu diskusiju „Pitaj me bilo šta o EU“ ambasador Fabrici započeo je pričom o Strategiji proširenja EU za Zapadni Balkan koju je Evropska komisija usvojila 6. februara ove godine. Ova Strategija previđa da bi Srbija mogla da postane punopravna članica EU 2025. godine, ukoliko do 2023. zatvori sva pregovaračka poglavlja i postigne sporazum…

pročitaj više...

Te 1993. godine Nelson Mendela dobio je Nobelovu nagradu za mir, Bajaga i Instruktori su objavili peti studijski album „Muzika na struju“, na Filmskim susretima u Nišu Žarko Laušević je dobio Gran pri festivala za ulogu u filmu „Bolje od bekstva“, a na 102,7 fm prvi put se u etru čuo kultni Fast radio. Onima koji su, kao i ja, taj period u istoriji grada propustili, priče o Fastu Nišlije prenose sa takvim žarom, da često i rukama i nogama imitiraju džinglove i reklame koji su dugo bili najslušaniji. Mikrofon za bas-bubanj i diskomikseta kupljena od pokojnog Čupe za 200…

pročitaj više...

Uspešan preduzetnik treba da bude timski igrač – istrajan u nameri da ostvari svoju ideju za biznis, da bude spreman da rizikuje, da ima motivaciju, konstantno uči, stiče nove veštine i bude kreativan, smatraju učesnici foruma „Profil preduzetnika 21. veka“. „Kada ste preduzetnik, to znači da ste na početku: razvijate svoju ideju, pokušavate da je komercijalizujete i da se izborite za svoj deo tržišta. Mladi ljudi bi trebalo da se bore za realizaciju svojih ideja, koje i te kako imaju. Kreativni su, ali im ipak nedostaje podrška. Činjenica je da moraju da budu uporni. Ali je potrebno i da se…

pročitaj više...

Na Olimpijskim igrama 2020. u Tokiju, u novoj olimpijskoj disciplini –  sportskom penjanju, Srbiju bi mogla da predstavlja Nišlijka Staša Gejo. Ova dvadesetogodišnjakinja je penjanjem počela da se bavi, kako kroz šalu kaže „još dok je bila u maminom stomaku“. S obzirom na to da su joj oba roditelja iskusni planinari, Staša je uz ovaj sport odgajana i vaspitavana. „Sportsko penjanje je nerazdvojivi deo moje duše i tela. Svaki korak u svakodnevnom životu je posvećen fizičkom i psihičkom, duševnom usavršavanju mog penjanja. Bez svih tih pokreta, osećaja i različitosti penjačkih enigmi koje sebi postavljam na treninzima, moj život bi bio…

pročitaj više...

I pre nego što je zvanično otvoren 1986. godine, Aerodorm Niš, nailazio je na poteškoće u svom radu. Tokom svog postojanja njegov razvoj opstruiran je sa raznih strana i iz najrazličitijih razloga. Odnos lokalne i državne vlasti prema ovom aerodoromu koji se nalazi na raskrnici puteva, kako često govore o Nišu, menjao se tokom godina. Nedavna izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića u intervjuu za Oko magazin, o tome da broj putnika niškog Aerodroma raste nauštrb beogradskog, da je “to ono što u Nišu nisu razumeli, da sve vreme smo mi pustili da se razvijaju, ali su sve vreme oni smanjivali…

pročitaj više...

NiCAT klaster i Deli prostor pokreću prvu mini Startap akademiju u Nišu za sve ljubitelje marketinga, mendažmenta, IT-ja, kreativce i sve one koji žele da nauče kako svoju poslovnu ideju da razviju i prodaju, kako podeliti uloge u timu, šta je najvažnije prilikom pisanja biznis plana. Svi zainteresovani, mladi, nezaposleni od 18 do 35 godina, od 16. do najkasnije 19. januara, mogu se prijaviti za program Startap akademije, gde mogu raditi na realizaciji svojih ideja i tako doprineti svom ličnom razvoju. Potrebno je okupiti tim koji će činiti najmanje 2 osobe oko poslovne ideje koja uključuje visoke tehnologije. Zainteresovani mogu prijaviti…

pročitaj više...

“Evropska mreža protiv siromaštva – Srbija” raspisala je konkurs za Nacionalnu nagradu za dostojno izveštavanje o siromaštvu i socijalnoj isključenosti.  Kako se navodi u tekstu Konkursa “nagrada za dostojno izveštavanje se dodeljuje za novinarske radove/medijske priloge koji se bave temom siromaštva i socijalne isključenosti u Srbiji, a koji su objavljeni u štampanim, elektronskim ili onlajn medijima od nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja” u periodu od 1. januara 2016. do 31. januara 2018, kada ističe rok za prijavljivanje na Konkursu. Ova nagrada se prvi put dodeljuje u Srbiji, a ono po čemu je ovaj konkurs drugačiji, kako prenosi Dijalog Net, je to što…

pročitaj više...

Kompletni odbori Srpske radikalne stranke iz opština Palilula i Niška Banja, kao i deo članstva, napustili su tu stranku zbog kako kažu “niza vanstatutarnih odluka koje su uzokovale sukobe unutar stranke dolaskom Nikole Savića na čelo Okružnog odbora SRS”. “Ni jedan Odbor ne prelazi ni u jednu stranku. Mi smo bili tu kada su svi odlazili. Jednostavno, pod ovakvom diktaturom, pod ovakvim jednoumljem, postavljanjem sebi bliskih i ulizica na najodgovornija mesta, samo zato što su poltroni – mi sa time ne možemo da se složimo. Mi jesmo političari, ali nismo politički mazohisti”, kaže Bojan Krstić, predsednik OO Palilula SRS. Inače,…

pročitaj više...

Familija tari Ana Sachipovich, rromano aktivisti, zhurnalistkinja thaj manushni koja kerdja Amalipa „Osvit“, genola desh manusha. Shov djene taro olende isi olen fakultetsko diploma, avera panda sikljoven. Akana o sikljovipa thaj podikeripa tari familija okova so bashi Ana kljucho basho suksesi thaj djaipe anglal taro sa o rromano amalipa. „Chacipa kaj me sijum jek taro na but Rromnja kas sine bah te podikerol ola e familija thaj sebepi taro odova sine ma adjahar reso ko djivipa. Mli familija djindjaman zor te odova kerav. Odoleske me me ćhavenge, unukijenge dav podikeripa kova mande da sine tari mli familija, sar bi on…

pročitaj više...

Porodica Ane Saćipović, romske aktivistkinje, novinarke i osnivačice Udruženja romkinja „Osvit“ u Nišu, broji deset članova. Čak šestoro njih ima fakultetsku diplomu, a ostali se još uvek obrazuju. Upravo je obrazovanje i podrška porodice ono što je za Anu ključ za uspeh i napredak čitave romske zajednice. „Činjenica je da sam ja jedna od retkih Romkinja koja je imala sreću da je porodica podrži i zbog toga sam ja i postizala ovakve rezultate u svom životu. Moja porodica je meni ulila snagu da se izborim. Zato se ja trudim da svojoj deci, svojim unukama takođe pružim podršku koju sam ja…

pročitaj više...