Author: Nemanja Stevanović

Objavljivanjem videa za pesmu Drifters na srpskom portalu Nacionalne geografije, niški sastav Eyot najavio je izlazak celokupnog snimka koncerta za prirodu snimljenog na Suvoj planini. Na vrhu Vilino kolo, bend je prošle godine u septembru snimio koncert, a publika, sa izuzetkom ekipe koja je snimala, bila je priroda ove planine. Pijanista i lider benda Dejan Ilijić za portal mediareform.rs kaže da je ideja o ovakvom koncertu potekla kada im je direktor niškog Zavoda za zaštitu životne sredine Danko Jović uputio poziv za učešće na ekološkom forumu na Mokroj gori 2015. godine. Međutim, zbog tehničkih problem, Eyot nije nastupio, ali su Ilijić,…

pročitaj više...

Mladi u Srbiji najviše se informišu posredstvom mobilnih telefona, preko web portala i na društvenim mrežama, navodi se u poglavlju „Mediji, društvene mreže i aplikacije“ Alternativnog izveštaja o položaju i potrebama mladih u Republici Srbiji za 2018. godinu. Skoro polovina mladih ne informiše se svakodnevno, stoji u zaključku Izveštaja. Sa druge strane, ispitanici (1200 mladih od 15 do 30 godina) kažu da im je kod informisanja najvažnije šta piše u tekstu i relevantnost izvora. Prednosti tehnologije u informisanju Ovakvi podaci su, prema mišljenju novinara BBC-a na srpskom Uroša Dimitrijevića, očekivani i bilo bi „’zabrinjavajuće’ da je odnos drugačiji“. On ističe…

pročitaj više...

Odsustvo poverenja u demokratiju, potreba za jakim vođom i liderom, kao i nezainteresovanost za politička pitanja zaključci su poglavlja koji se bave mladima i politikom i vrednostima mladih u okviru Alternativnog izveštaja o položaju i potrebama mladih u Republici Srbiji za 2018. godinu. U Izveštaju se navodi da kategoriji mladih (15-30 godina) u Srbiji pripada 1.186.795 stanovnika (16.95%), koji su u Narodnoj skupštini zastupljeni sa svega 4 predstavnika od čega je troje iz vladajuće Srpske napredne stranke i jedan poslanik opozicione Srpske radikalne stranke. „Međutim, to nije indikator promocije mladih ispred vladajuće većine, već posledica najvećeg broja osvojenih mandata, jer…

pročitaj više...

„Džez mi daje neku širinu, svoj sam kad sviram džez jer mi ta muzika daje priliku da budem sam svoj kompozitor, da sviram kako me ponese trenutak, i da imam mogućnost da promenim ritam, melodiju. To je ono što me je navelo da sviram upravo ovaj žanr“, kaže mladi niški džez saksofonista Filip Stipsić. Džez je u Nišu više nego muzika za vreme trajanja Nišville-a. Sve u gradu je tokom deset dana festivala okrenuto ovom žanrui, pa s pravom veliki broj građanki i građana, medija i turističkih promotera Niš nazivaju “gradom džeza”. Međutim, Stipsić kaže da između dva festivala situacija…

pročitaj više...

Dva meseca nakon odluke Skupštine grada Niša o ustupanju aerodroma Republici Srbiji, osim potpisanog ugovora između Grada i Republike i novog direktora – nije bilo ničega, navode iz Inicijative „Ne damo niški aerodrom“. Oni dodaju da su čak i ugovor potpisan između ministarske Zorane Mihajlović i gradonačelnika Niša Darka Bulatovića u Beogradu morali kao Inicijativa da pronađu i objave kako bi javnost mogla da ga vidi. Ustupanje aerodroma povlačilo je, tvrdili su gradska i republička vlast, otpis dugova koje grad Niš ima prema Republici, veće ulaganje u sam aerodrom i nove avio linije. Rastislav Dinić i Mladen Jovanović iz Inicijative…

pročitaj više...

Novinarska i medijska udruženja obaveštavaju javnost da na sastanku Koordinacionog tela za saradnju sa medijima i Tima za dijalog, održanom juče, nisu “zahtevala informacije” o slučaju Južnih vesti, kako se danas navodi u saopštenju Vlade Srbije, već su odlučno tražila da se ovaj problem hitno reši. Predstavnici NUNS-a, NDNV-a, Asocijacije medija, ANEM-a, Lokal presa i AOM-a u Timu za dijalog na sastanku su oštro reagovali na zloupotrebe Poreske službe u slučaju kontrole preduzeća koje je osnivač Južnih vesti, što se u Vladinom saopštenju ne pominje. Udruženja i asocijacije se ne slažu da je kontrola sprovedena u skladu sa zakonom, kako…

pročitaj više...

Za vreme i nakon Nišville Jazz festivala govori se o utiscima publike, o njihovom broju, o utiscima izvođača, o volonterima, najavljuje se naredni festival koji će biti bolji i uspešniji. Međutim, za veliki deo uspeha festivala zaslužni su oni koji publici nisu vidljivi, oni koji su sa druge strane bine. Baš takvi su Dejan Šobot i Milan Saitović, menadžeri bina na Nišville-u. Njih dvojica koordinišu velikom ekipom ljudi koja se trudi da svi najavljeni spektakli na stejdževima budu realizovani profesionalno i na vreme. Kako navodi, Šobot je godinama uz festival, takoreći „volonter pre volontera“, pa je uhvatio sve tri forme…

pročitaj više...

„Antikorupcijski plan je dokument koji zadire u mnoge oblasti, ne samo u borbu protiv korupcije u užem smislu. Planiranje, izgradnja, zdravstvo, bezbednost – to su oblasti u kojima korupcija na lokalnom nivou buja“, navodi Mirko Popović, autor analize ispunjavanja Akcionog plana za poglavlje 23 na lokalnom nivou. Od 144 lokalne samouprave u Republici Srbiji, 77 je usvojilo antikorupcijski plan, a svega 14 je formiralo radne grupe koje treba da prate sprovođenje plana. Popović ovakvu statistiku ocenjuje kao neupseh, a razlog tome vidi u tehnokratsko formalizovanom pristupu uspostavljanja institucionalnog okvira za prevenciju korupcije: „Takav pristup se iz centralne vlasti prelio na…

pročitaj više...

„Poenta je da decu treba učiti muzici što ranije. Time, u stvari, pripremamo novu generaciju koja razmišlja na drugačiji način, kulturna je, vaspitana, a pre svega učimo ih da sviraju i vole muziku. Ne moraju nužno da se bave džezom – bavljenje muzikom je lep posao u svakom slučaju“, navodi koordinator radionica Željko Ljubić. Šestu godinu za redom, osim čuvenih i za mlade muzičare značajnih Nišville Workshop radionca, naš sagovornik u timu sa pijanistom i profesorom muzičke pedagogije Bojanom Bojkovićem organizuje radionice džeza za najmlađe. Videvši da je Workshop iznedrio dosta novih i mladih muzičara, Ljubić je uz podršku Nišville-a…

pročitaj više...

„Socijalno preduzetništvo je jedan inovativan način da se reše određeni društveni problemi. Nosioci te, sad inovacije, su socijalna preduzeća koja identifikuju određeni društveni problem. Oni hoće time da se bave tako što će izaći na tržište, koristiće tržišne principe i na taj način dopinositi na rešavnju određenog društvenog problema“, naodi Dina Rakin iz Evropskog pokreta. U poslednjoj studiji koja se bavi ovakvim vidom preduzetništva navodi se da ima oko 1200 socijalnih preduzeća. Rakin kaže da se ipak mogu izvojiti uspešnih 400 ovakvih preduzeća i dodaje da ih ima na teritoriji čitave Srbija, a izdvaja „Ružu Lebane“. Međutim, ona ističe da…

pročitaj više...