Author: Tamara Stankov

Avatar photo

Novinarka Media i reform centra Niš

Želiš da pišeš o nekoj temi? Voleo/la bi da tu temu istražiš, da pronađeš dobre sagovornike? Značilo bi ti da na tom tekstu radiš sa medijskim profesionalcima i u saradnji sa mentorom? U tom slučaju je škola novinarstva, koju organizuje Media i reform centar Niš, pravo mesto za tebe. Mladi novinari i novinarke se suočavaju sa brojnim izazovima – od pronalaska teme, istraživanja, preko traženja adekvatnih sagovornika i informacija, pa do samog pisanja teksta. Svi znamo da se novinarstvo uči, ali i da je to “zanat koji se krade”. Zato je važno da mladi novinari/ke svoje prve novinarske korake prave…

pročitaj više...

Slavko Ćuruvija, Dada Vujasinović, Milan Pantić – ovo su novinari koji su baveći se časno i profesionalno svojim poslom ubijeni, a za čiju smrt ni nekoliko decenija kasnije niko nije odgovarao. Još jedan Svetski dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima Srbija obeležava sa tri nerazjašnjena ubistva, i porodicama koje čekaju pravdu 30 godina. Pritisci, pretnje, zastrašivanja. Verbalni i fizički napadi. Zapaljene kuće. Ubijeni novinari. Dugi procesi, obaranje presuda, pravda spora, ali nedostižna. Srpski novinari i novinarke se decenijama unazad suočavaju sa svim vidovima pretnji i zločina, a nekažnjivost za to je gotovo postala praksa. Za sve novinare koji su…

pročitaj više...

Roman “Iskušenik” donosi nam priču o večitoj borbi dobra i zla na dva fronta – od metafizičkog, do onog u nama samima. Za svoj prvi roman mladi niški novinar i pisac Nikola Đukić kaže da je prvobitno napisan kao kratka priča. Ipak, tema i razvoj likova su ga naveli da priču proširi i tako je nastao njegov prvenac. “Iskušenik” počinje samoubistvom glavnog junaka, kog u Paklu dočekuje Đavo i nudi mu pogodbu – Raj je moguć, ukoliko uspešno prođe kroz iskušenja. Autor je roman počeo da piše 2017. godine, ali sa idejom da to bude kratka priča. Na početku je,…

pročitaj više...

Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima danas su na dnevnom redu Skupštine Srbije. Dok ministar informisanja kaže da je set novih zakona temelj za slobodno i odgovorno novinarstvo, NUNS poslanike poziva da izmene članove koji se tiču vraćanja države u medije. Sporne tačke koji se tiču Telekoma, odnosno ponovno vraćanje države u medije, uprkos velikom pritisku medijske i stručne javnosti, ostale su u finalnom predlogu Zakona o javnom informisanju i medijima. Novi medijski zakoni su danas predstavljeni u Narodnoj skupštini, a Nezavisno udruženje novinara Srbije još jednom poziva da sporne članove izmene i usaglase ih…

pročitaj više...

Iako skoro svaki drugi građanin smatra da aktuelna vlast nije ispunila predizborna obećanja, koalicija okupljena oko Aleksandra Vučića ponovo bi mogla da osvoji najveći broj glasova na parlamentarnim izborima, pokazuje istraživanje CRTE. Ipak, nezadovoljstvo građana pro-demokratska opozicija mogla bi da okrene u svoju korist ukoliko na izbore izađe u koaliciji, a tada bi mogla da osvoji 41% glasova u zemlji, odnosno više od polovine glasova u Beogradu. “Zamislite situaciju u kojoj se na sledećim parlamentarnim izborima kandiduju samo koalicija koju predvodi Aleksandar Vučić, pokret “Srbija protiv nasilja” i Patriotski blok. Kako biste vi glasali?”. Na ovo pitanje je 49% građana…

pročitaj više...

Zakon o elektronskim medijima, odnosno Zakon o javnom informisanju i medijima bi, prema najavama iz Vlade Srbije, trebalo da budu usvojeni do kraja oktobra. Dok premijerka tvrdi da je postignut kompromis oko ključnih tačaka, Koalicija za slobodu medija upozorava da i dalje nisu videli predloge zakona i pozivaju Vladu Srbije da ih usaglasi sa rešenjima iz Medijske strategije. Javna rasprava o medijskim zakonima završena je pre nedelju dana, a juče je u Vladi Srbije održan sastanak predstavnika Vlade, nadležnih ministarstava, novinarskih udruženja i međunarodne zajednice. Nakon sastanka, Vlada Srbije saopštila je da je premijerka Ana Brnabić istakla da je postignut…

pročitaj više...

Predstavnici prorežimskih glasila, okupljenih oko novoformiranog Saveta za medije, su na javnoj raspravi u Novom Sadu nastavili da kompromituju i diskredituju Savet za štampu. Njihovim pokušajima da nametnu novu vrstu regulacije medija, javna rasprava o novim medijskim zakonima burno je privedena kraju, piše Cenzolovka. Javna rasprava o novim medijskim zakonima je zvanično završena u subotu. O novom Zakonu o javnom informisanju, odnosno Zakonu o elektronskim medijima, u poslednjih mesec dana govorilo se u Nišu, Beogradu, Kragujevcu i Novom Sadu. Najžustrija diskusija je, kako se čini, ostavljena upravo za finale. Iako je na prethodnoj javnoj raspravi u Kragujevcu najavljeno da će…

pročitaj više...

Protesti “Srbija protiv nasilja” dobili su novu formu – posle večerašnjeg okupljanja u Nišu i zvanično su postali politički. Predstavnici dela opozicije, koji je potpisao “Dogovor za pobedu”, su najavili izbornu borbu i poručili vlastima da ovoga puta “neće izbeći 6. oktobar”. Nišlijke i Nišlije su večeras po 15. put izašle na ulice nakon masovnih ubistava u Beogradu koja su se dogodila početkom maja, ovoga puta u znatno većem broju nego poslednjih nekoliko nedelja. Kao što je i najavljeno, protest je dobio drugačiji formu – na čelo su stali opozicionari, a ovim okupljanjem su, kako su rekli, započeli izbornu kampanju.…

pročitaj više...

Danijel Smit je navodni stručnjak za Zapadni Balkan, koji je svoje kontraverzne stavove sa Tvitera izneo i u intervjuu za list Danas. Malo pošto je intervju objavljen, ispostavilo se da je Smitov nalog zapravo lažan, da on i ne postoji, a da je fotografija kreirana uz pomoć veštačke inteligencije, na sajtu This person does not exist.  “Smit” je februara u intervjuu za Danas govorio o osetljivim političkim pitanjima zapadnog Balkana, ali i navodio, između ostalog, da “priznanje Kosova za Srbiju nije kompromis, već stanje realnosti” . Zbog intrigantnih “izjava” mnogi mediji su brže-bolje preneli ovaj tekst. Očigledno bez ikakve prethodne…

pročitaj više...

Da li je Kina u vreme korone bila jedini pravi prijatelj Srbije? Ako je sudeći po novinskim članicima – jeste! Da su nam Kinezi najviše pritekli u pomoć smatra čak 64 odsto građana. Ipak, koliko su nam zapravo pomogli i dalje ne znamo, jer te informacije do danas nisu u potpunosti transparentne. Ono što sigurno znamo je da nisu jedini koji su pomagali. Od marta do avgusta 2020. – godina korone, više smo puta mogli da pročitamo koliko nam je Kina pomogla, nego koliko su to uradile Evropska unija i na primer Rusija zajedno. Ako u obzir uzmemo i način…

pročitaj više...