Za nekoliko godina otpadne vode u Nišu bi trebalo da se prečišćavaju pre ispuštanja u Nišavu. Grad uveliko gradi kolektorsku mrežu, a u okviru ovog projekta izgradiće se i pogon za prečišćavanje otpadnih voda. Dokle se stiglo sa projektom vrednim 85 miliona evra iz IPA fondova EU, govorio je direktor KLER-a Dušan Radivojević na Panel diskusiji “Odgovorno upravljanje vodama: Značaj međusektorske saradnje i uključivanja akademske zajednice i mladih”.
Postrojenje za preradu otpadnih voda za 286.000 stanovnika biće na lokaciji Ciganski ključ kod Popovca. Ovde će se prerađivati i mulj koji ostaje od prečišćene vode.
Imamo 4 godine roka kada govorilmo o izgradnji postrojenja, a 3 godine je rok za izgradnju kolektorske mreže, što smo krenuli smo septembra 2022. Kada govorimo o kolektorskoj mreži biće završena do 2025. i 2026. postrojenje. Što ne znači da možemo i ranije imati potpuno funkcionalni sistem. Ali ovakvi projekti se rade svuda u svetu u jednoj deceniji jer smo pre ulaska u projektno-tehničku dokumentaciju morali da rešimo imovinu na celokupnom potezu ovih sistema i postrojenja što je izuzetno mukotrpan posao kada uđete u birokratske odnose sa katastrom, objasnio je direktor KLER-a.

Dodaje da se kolektori grade i boljom dinamikom, dok će se brzina radova na izgradnji postrojenja znati kada bude počela izgradnja.
– Što se tiče postrojenja, znaćemo kada zabodemo tamo ašov, ali svakako izvođač ima obavezu od 4 godine koje je nemoguće produžiti jer korišćenje evropskih fondova je strogo definisano u startu. Vrlo dobro znate da se pravda svaki cent i tu su rokovi nemilosrdni i prosto moraju da se poštuju, dodao je Radivojević.
Najveće postrojenje u regionu, odnosno velika fabrika vode, kako je prvi čovek KLER-a nazvao, podrazumeva i izgradnju postrojenja za tretman vode nastale pranjem filtera na samom vodoizvorištu i fabrici vode Medijana, izgradnju i povezivanje 7 kolektora u Nišu, izgradnju kanalizacije u Gabrovcu, Humu, Jelašnici i Čamurliji, kao i svih punktnih stanica, trafo stanica, telekomunikacione mreže, elektro mreže do samog postrojenja itd.
Radove na postrojenju sa izradom tehničke dokumentacije izvodi radi turski Arbiogaz, dodaje, dok kolektorsku mrežu gradi konzorcijum srpskih firmi oko kompanije Jedinstvo.
Trenutno na Nišavi veliki ekološki rizik
Da je za Niš veoma značajno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda složili su se svi učesnici Panela i stručnjaci iz ove oblasti. Direktor Kancelarije za lokalni, ekonomski razvoj istakao je višestruki uticaj ovako kompleksnog projekta izgradnje komunalne infrastrukture.

– Sve sakupljene otpadne vode sada se ispuštaju neprečišćenje u recipijent. Zahvaljujući postrojenju ćemo svu otpadnu vodu do nivoa recipijenta ispuštati u Nišavu. Ni uzvodno nema prečišćavanja otpadnih voda, a Niš je poslednji pre ispuštanja u Južnu Moravu. Veliki su rizici po zdravlje građana koji koriste Nišavu za rekreaciju – ribolov, kajak ili kupanje. Negativan je uticaj na podzemne vode koje se koriste u seoskim sredinama nizvodno, a veliki rizik od prelivanja septičkih jama, jer retko domaćinstva imaju nepropustive jame. Neprerađenje vode mogu rezultirati pomorom riba, veliki su ekološki rizici po Nišavu i Južnu Moravu, rekao je Dušan Radivojević direktor KLER-a.
Regionalna deponija sa spalionicom – neisplativa i neekološka
Profesorka Mašinskog fakulteta Gordana Stefanović pozdravila je izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu, istakavši da je posebno dobro što će se mulj pretvarati u biogas, jer je projekcija da će ga biti 730.000 kubika godišnje. 
Prvo što moram da naglasim i pohvalim je što je predviđeno da mulj tretira da se dobije biogas to je fantastično. Ne samo da je deo održivog sistema koji omogućava da sistem funkcioniše duže, nego i dokaz da cirkularna ekonomija može da funkcioniše, rekla je profesorka Stefanović.
Međutim, profesorka dodaje da bi regionalna deponija Keleš sa spalionicom otpada, koja je spomenuta na Panelu i čija izgradnja se planira već duže vreme, bila neisplativa i štetna za grad i okolinu.
Koje je opravdanje da bilo koji grad u Srbiji ima spalionicu otpada ako primenimo bilo koji princip hijerarhije upravljanja otpadom? Nema ekonomskog opravdanja ni ekološkog. Ako dozvolimo da se plastika spaljuje, stvoriće se furan i dioksid, ako ćemo spaljivati organski otpad gubimo materiju koja ima upotrebnju vrednost, a trošićemo novac. Molim vas da to nekako imamo u vidu i da probamo da nađemo ekonomsko opravdanje – rekla je Stefanović.
Inače, organizatori panela bili su organizacija Zeleni ključ i kompanija Philip Morris Operations, uz podršku Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj i Regionalne privredne komore Niš.
Cilj panela je, kako su naveli, da pomogne definisanje oblika aktivnog uključivanja studenata i akademske zajednice u rešavanje izazova i generisanje kreativnih ideja za odgovorno upravljanje vodom u našoj zajednici. Sve ovo u cilju razvoja novog programa koji planira da pokrene Philip Morris u saradnji sa Zelenim ključem, koji bi pomogao realizaciju kreativnih ideja za unapređenje zaštite životne sredine i odgovorno upravljanje vodama u Nišu.




