Korisnik mobilnog telefona u proseku 100 puta dnevno otključa telefon, i od toga čak u 60 posto slučajeva odlazi na društvene mreže, navodi stručnjak za digitalne medije Strahinja Ćalović.
Napretkom tehnologije i pametnih telefona društvene mreže uvukle su nam se u džepove, ali i u umove. Postale su prostor na kome komuniciramo, informišemo se, kupujemo, izražavamo bunt i zadovoljstvo.
Kada je reč o mladima, više od 90 procenata korisnika interneta u Srbiji između 16 godina i 24 godine ima naloge na društvenim mrežama, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, dok samo nešto više od pet procenata srednjoškolaca ne koristi socijalne kanale.
Prema pisanju Bi Bi Si-ja, preko Fejsbuka, Instagrama, Tvitera, Jutjuba i drugih društvenih medija informiše se sedam od deset mladih ljudi. Fejsbuk je najpopularnija mreža, nakon koje sledi Instagram, gde 75 procenata mladih u Srbiji od 15 do 30 godina ima profil. Veliki je i broj korisnika YouTube-a, Twitter-a i Snapchat-a.
Korisnici društvenih mreža provode u proseku bar dva sata dnevno na društvenim mrežama, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, i više od 15 procenata srpskih srednjoškolaca ovako provede preko četiri sata dnevno.
Dobra strana društvenih mreža svakako je mogućnost ostvarivanja kontakta sa ljudima širom sveta, dobijanje informacija o osobama sa kojima je davno izgubljen kontakt, informisanje o društvenim dešavanjima i slično.
Ono što može biti negativna strana korišćenja društvenih mreža jeste gubljenje osećaja o granici između realnosti i života na mreži.
„Skoro da više nema jasnih granica između ponašanja u fizičkom i u digitalnom prostoru, i to će tek uzimati maha. Ljudi često nisu svesni da su za sve što rade na internetu podjednako odgovorni kao i u fizičkom prostoru“, kaže Bojan Perkov iz SHARE fondacije.
To naročito može da bude opasno za mlade, koji još uvek nisu dovoljno medijski pismeni da bi se „ogradili“ od negativnih uticaja mreža.
Prema mišljenju Tatjane Vehovec, analitičarke iz Centra za nove medije Liber, digitalne generacije se bacaju u digitalni prostor koji osvajaju intuitivno, a „taj prostor je opasan, poput auto-puta na koji bismo stavili dete odmah po rođenju“.
Društvene mreže postale su vrlo značajne i u poslovnom svetu, kaže za blog mcb.rs Milan Maglov, ekspert za društvene mreže.
„Živote selimo na platforme koje nas hrane različitim sadržajima. Ceo naš region fascinantan je po broju ljudi koji aktivno svakog dana provode vreme na Facebooku ili Instagramu. A gde su ljudi, tu su i biznisi da predstave svoje proizvode ili usluge, da povećaju prodaju, učvrste svoj brend, reputaciju ili da ispipaju teren, testiraju i na osnovu toga da kuju planove“.
Izradu multimedijalnih sadržaja za projekat Medijska pismenost – Stvarnost iza ekrana, koji realizuje Media i reform centar Niš, podržao je Grad Niš u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji Grada Niša u 2018. godini.
Projekat je fokusiran na predstavljanje kako stavova mladih, tako i ekspertskih mišljenja o važnim temama koje se tiču medija i medijske pismenosti.