Od septembra do kraja 2021. godine u udarnim terminima šest najuticajnijih televizija u Srbiji teme o javnom zdravlju bile su zastupljene u manje od 10% programa. Od toga je priča o korona virusu zauzimala i do 93% vremena. Iako su bolesti kardiovaskularnog sistema i maligne bolesti i dalje najčešći uzroci smrti u Srbiji, mediji nisu prepoznali značaj izveštavanja o njihovoj prevenciji i lečenju, pokazuje istraživanje koje je sproveo Media i reform centar Niš.
Krizna (zdravstvena) situacija, kakva je pandemija, aktuelizovala je pitanje izveštavanja o javnom zdravlju, ali izveštavanje o zdravlju izvan okvira korona virusa ostaje na nivou statističke greške. Istraživanje o zagađenju informacija o javnom zdravlju u Srbiji koje je realizovao Media i reform centar Niš, pokazuje da je u najgledanijim terminima na televizijama, udeo tema o javnom zdravlju manji od 10%. Ovo istraživanje obuhvatalo je 6 televizijskih kanala RTS 1, TV Pink, TV Happy, TV Prva, TV N1 i TV Nova S, u periodu od septembra do kraja 2021. godine. Rezultati pokazuju da i onda kada se pričalo o zdravlju korona virus bio tema u od 72% (Nova S) do 93% (Pink) slučajeva.
U protekle dve godine novinari su se našli pred velikim izazovom – izvestiti javnost o jednoj potpuno nepoznatoj stvari na jednostavan i razumljiv način, umerenim stilom, bez širenja panike. Upoznavali su se sa novom terminologijom gotovo istovremeno sa stručnom i građanskom javnosti, ali su morali da idu i korak dalje – nije bilo dovoljno samo izvestiti o najnovijim informacijama o kovidu, postalo je neophodno primeniti istraživačke i analitičke metode u obradi tema, razgovarati sa stručnjacima iz različitih zdravstvenih oblasti, upoznati pravni okvir iz oblasti javnog zdravlja, ali i građanskih prava i slično. Međutim, izveštavanje o javnom zdravlju moralo je biti i ranije na dnevnoj agendi.
Bolesti kardiovaskularnog sistema i maligne bolesti su jedan od najčešćih uzroka smrti u Srbiji, pa ipak, mediji nisu prepoznali značaj izveštavanja o prevenciji ili tretmanu ovih bolesti. Takođe, bolesti sistema za disanje, koje su poslednjih godina usled sve većeg zagađenja vazduha sve učestalije, nisu dobile zasluženi prostor u analiziranim medijima. Izveštavanje iz oblasti zdravstvene politike i prevencije bolesti bio je na nivou statističke greške.

Celo istraživanje možete preuzeti klikom na link, a sumirane najvažnije rezultate pročitajte ispod.
Najznačajniji nalazi Istraživanja o zagađenju informacija o javnom zdravlju u Srbiji
- Udeo tema o javnom zdravlju u odnosu na ukupno trajanje analiziranih emisija je manji od 10%. I u okolnostima pandemije teme iz oblasti javnog zdravlja nisu prioritetne na medijskoj agendi.
- Udeo tema o korona virusu je od 72% (Nova S) do 93 % (Pink). Druge teme iz oblasti javnog zdravlja potpuno su marginalizovane u poređenju sa prilozima u kojima je tema korona virus. Bolesti kardiovaskularnog sistema i maligne bolesti su jedan od najčešćih uzroka smrti u Srbiji, pa ipak, mediji nisu prepoznali značaj izveštavanja o prevenciji ili tretmanu ovih bolesti. Takođe, bolesti sistema za disanje, koje su poslednjih godina usled sve većeg zagađenja vazduha sve učestalije, nisu dobile zasluženi prostor u analiziranim medijima.
- RTS je u odnosu na sve ostale analizirane televizije emitovao duplo (ili višestruko) veći broj priloga o javnom zdravlju. S obzirom na ulogu koju javni servis ima u medijskom sistemu jednog društva, bilo je očekivano da će upravo RTS, u poređenju sa drugim analiziranim televizijama, posvetiti najveći prostor temama iz oblasti zdravlja.
- Udeo tema iz oblasti zdavstvene politike i prevencije bolesti bio je na nivou statističke greške.
- Analitički pristup pri izveštavanju o temama iz oblasti javnog zdravlja gotovo je zanemarljiv, dok je informativni pristup dominatan. Ovaj nalaz govori o (ne)ozbiljnosti u pristupu temama iz oblasti javnog zdravlja. Interpretacija, analiza i istraživački pristup morale bi biti češće pri izveštavanju.
- Medijska inicijativa kao povod za izveštavanje o temama iz oblasti je, prema dobijenim rezultatima, zanemarljiva. Mediji su u gotovo 100 posto priloga pasivno pratili događaje, bez iskazane veće inicijative za aktuelizacijom pojedinih značajnih tema iz ovih oblasti.
- U prilozima je dominiralo iznošenje (zvaničnih) podataka.
- Najčešći izvori informacija bile su zvanične institucije i organi i njihovi sajtovi. Poltički akteri nisu bili izvori informacija u značajnom broju priloga, ali je razlika između političkih aktera na vlasti i političkih aktera iz opozicije kao izvora značajna, 48 naspram četiri.
- Novinari su izveštavali neutralno o temama iz oblasti javnog zdravlja. Broj priloga sa afirmativnim tonom nije značajan, ali je broj primera sa kritičkim tonom gotovo nepostojeći – ukupno u četiri priloga.




