• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Umesto u sudnici gradonačelnik Niša bio u fabrici, odbrana obrazložila gađanje jajima
  • Poslednja velika šansa za mirnu promenu sistema
  • Oktroisani fakultet za pokret i njegove članove?
  • Izbori u Srbiji – između “mađarskog scenarija” i letnjih first minute aranžmana
  • Od protesta do sudnica – kako vlast steže obruč oko studenata i protivnika režima
  • Vlast otela niškom fakultetu departmane, studenti poručuju “ili Filozofski ili ništa”
  • Na prvoj liniji fronta: Kako se Estonija brani od ruskih propagandnih operacija?
  • Razgovori sa poslodavcima i edukativne radionice obeležili treći Sajam zapošljavanja na Filozofskom fakultetu
  • “Dok naprednjake muka ne natera”: Slabljenje vlasti na lokalu kao mogući znak da vanredni izbori neće skoro
  • Nedelju dana pre sporne sednice pokušana, ali tek danas dostavljena presuda Novakoviću
Home»Vesti»I dalje nepoznato koliko ljudi u Srbiji ima autizam, neophodan Nacionalni registar

I dalje nepoznato koliko ljudi u Srbiji ima autizam, neophodan Nacionalni registar

Tamara StankovBy Tamara Stankov02/04/2024No Comments
Nepoznat broj osoba sa autizmom u Srbiji Image by Mimzy from Pixabay
Nepoznat broj osoba sa autizmom u Srbiji - Image by Mimzy from Pixabay

Još jedan 2. april – Svetski dan podizanja svesti o autizmu, Srbija je dočekala bez Nacionalnog registra i tačnog broja onih koji autizam imaju. Takav registar bi pomogao da se razvije potrebna specifična podrška za osobe sa autizmom, smatra Zaštitnik građana Zoran Pašalić. 

Prema njegovim rečima za vidljive promene potrebni su pomaci i u normativnom sistemu.

Potrebno je da sagledamo problem u celini i obezbedimo dovoljno obučenog i stručnog kadra, da radimo na razvijanju programa rane intervencije, personalizovanim uslugama podrške u obrazovnom sistemu i drugim servisima podrške deci i odraslima sa autizmom, kako bi im se u potpunosti omogućilo uživanje građanskih prava – navodi Pašalić. 

Nužno je razumevanje problema sa kojima se svakodnevno suočavaju osobe sa autizmom i njihovo neposredno okruženje, navodi, kako bi mogli da osete da imaju podršku i šire društvene zajednice.

Autizam može da se desi svakoj porodici i za naše društvo nije novina, jer se kao složeni neurorazvojni poremećaj dijagnostikuje više od trideset godina. Međutim, svedoci smo da se i danas borimo protiv predrasuda i da solidarnosti u potrebnoj meri nema, zbog čega se osobe sa autizmom i dalje susreću sa neprihvatanjem okoline, još od najmlađeg uzrasta. Zato je veoma važno iskoristiti sve raspoložive mogućnosti i sistemski raditi na njihovoj inkluziji – ocenio je Pašalić.

Poremećaj autističnog spektra ili autoizam se odnosi se na širok spektar stanja. Karakterišu ih poremećaji u komunikaciji, socijalnim veštinama,  ponavljanjima u ponašanju, promenama u govoru i neverbalnoj komunikaciji.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, otprilike 1 u 100 dece ima autizam. Karakteristike se mogu otkriti u ranom detinjstvu, ali se često dijagnostikuje tek mnogo kasnije. Sposobnosti i potrebe autističnih osoba variraju i mogu se vremenom razvijati. Dok neki ljudi sa autizmom mogu da žive samostalno, drugi imaju teške invaliditete i zahtevaju doživotnu negu i podršku.

Pravovremeni psihosocijalni rad sa osobama sa autizmom mogu poboljšati komunikacijske i socijalne veštine, i unaprediti kvalitet života kako autističnih osoba, tako i njihovih staratelja. Iz SZO-a podsećaju da o osobama sa autizmom treba da brine i zajednica radi veće dostupnosti, inkluzivnosti i podrške.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Zaštitnik građana: Romima potrebna dodatna pomoć tokom pandemije Tihi sat“Tihi sat” tokom oktobra u dva tržna centra kao podrška osobama sa autizmom Nove mere za lakši život osoba sa razvojnim smetnjama i autizmom Svetski dan prevremeno rođene dece – nedostatak aparata i sanitetskih vozila među najvećim problemima
Avatar photo
Tamara Stankov

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Umesto u sudnici gradonačelnik Niša bio u fabrici, odbrana obrazložila gađanje jajima

    30/04/2026

    Izbori u Srbiji – između “mađarskog scenarija” i letnjih first minute aranžmana

    22/04/2026

    Od protesta do sudnica – kako vlast steže obruč oko studenata i protivnika režima

    16/04/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Umesto u sudnici gradonačelnik Niša bio u fabrici, odbrana obrazložila gađanje jajima

    30/04/2026

    Izbori u Srbiji – između “mađarskog scenarija” i letnjih first minute aranžmana

    22/04/2026

    Od protesta do sudnica – kako vlast steže obruč oko studenata i protivnika režima

    16/04/2026

    Vlast otela niškom fakultetu departmane, studenti poručuju “ili Filozofski ili ništa”

    09/04/2026

    Na prvoj liniji fronta: Kako se Estonija brani od ruskih propagandnih operacija?

    08/04/2026

    Razgovori sa poslodavcima i edukativne radionice obeležili treći Sajam zapošljavanja na Filozofskom fakultetu

    03/04/2026

    “Dok naprednjake muka ne natera”: Slabljenje vlasti na lokalu kao mogući znak da vanredni izbori neće skoro

    03/04/2026

    Nedelju dana pre sporne sednice pokušana, ali tek danas dostavljena presuda Novakoviću

    02/04/2026

    Prilika za prvi kontakt s poslodavcima – Sajam zapošljavanja na niškom Filozofskom 2. aprila

    27/03/2026

    Niš na EXPO u “Srpskoj kući” – hoće li jug imati koristi ili samo račune?

    24/03/2026
    1 2 3 … 160 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.