Author: Nemanja Stevanović

„Aktivizam uvek ima smisla i mora da postoji. Pogotovo ako je reč o građanskom aktivizmu,čiji je cilj da se nešto promeni. Zato građani moraju da imaju visoko razvijenu svest o sebi, o tome kakva je politička situacija i da reaguju na sve što nije dobro i što ugrožava i društvenu i prirodnu sredinu“, navodi profesorka Departmana za sociologiju i dekanica Filozofskog fakulteta u Nišu dr Natalija Jovanović. Poslednja dva slučaja građanskog aktivizma koja su tokom prethodnog meseca bila u žiži interesovanja medija i građana jesu Incijativa za Požegu i Aleksinčani koji su se protivili seči stabala u tom mestu. Kako…

pročitaj više...

Jedna od okosnica politike Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bilo je ulaganje u privredu, pa je, kao i u svim zemljamatog društvenog uređenja, njen put bio zacrtan na razvoju industrije i građevinarstva. Raspadom države, promenom sistema, mnogo je industrijskih giganata propalo ili privatizovano, a od nekadašnjih velikih firmi ostali su samo materijali za muzejske postavke. Građevinsko preduzeće Trudbenik iz Beograda sagradilo je samo u tom gradu više od deset hiljada stanova, međutim, tokom tranzicije je otišlo u stečaj, pa je privatizovano. Poslednji tragovi ovog preduzeća nalaze se u radničkoj koloniji, gde od nekadašnjih osam stotina danas živi tridesetak porodica bivših radnika…

pročitaj više...

Organizacija Da se zna! tokom 2018. godine zabeležila je 42 slučaja neke vrste nasilja zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Nasilje, kako verbalno, tako i fizičko, kao i ostale vrste diskriminacije svakodnevna su pojava na koje nailaze LGBT+ osobe u Srbiji. Iako je izmenama i dopunama Krivičnog zakona 2012. uveden član kojim se, između ostalog, predviđa teža krivična dela motivisana mržnjom usled seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, članovi LGBT+ zajednice u Srbiji navode da postoje nejasnoće sa primenom, a da je samo jedna presuda za zločin iz mržnje prema ovoj populaciji. Ipak, LGBT+ zajednica u Srbiji, kao i prethodnih godina…

pročitaj više...

“Nekada je autoritarizam bio prepoznatljiv sistema, a u političkoj teoriji relativno razdvojen od demokratije, posebno od parlamentarne demokratije. Danas, međutim, imamo različite hibridne režime o kojima se sve više piše – Rusija, Mađarska, Turska”, rekao je Rastislav Dinić iz Udruženog pokreta slobodnih stanara na tribini ovog pokreta “Diktatura i autoritarnost”. U svetu je sve više primera autoritarnih vlasti, a desničarske partije i ovog puta imaju većinu u Evropskom parlamentu. Ipak, autoritarizam, naglasio je docent Filozofskog fakulteta u Beogradu Jovo Bakić, nije ono što politikolozi navode i objašnjavaju kroz izborni autoritarizam i izbornu demokratiju. “Izborni autoritarizam je kada imate višepartijski sistem,…

pročitaj više...

Nakon suprotstavljanja seči stabala u centru Aleksinca, aktivisti i novinaru Dušanu Ostojiću izgoreo je auto. Kako je izjavio za naš portal, policija je izvršila uviđaj i utvrdila da je požar podmenut, rekonstruisavšikako je do toga došlo. Međutim, još uvek se traga za počiniocima. Iako postoji mogućnost da je požar podmetnut upravo zbog pisanja protiv seče stabala, Ostojić ne može da tvrdi da je to bio povod, ali kaže da je sigurno zbog nekog njegovog novinarskog ili aktivističnog pristupa problemima ovog mesta. Kako i sam ističe, danas je aktivizam, ukoliko je usmeren protiv vlasti, potencijalni rizik po život. Nakon ovih dešavanja…

pročitaj više...

„Kao i do mnogih drugih stvari u Srbiji, i do domaćih problema ne bismo došli da ih ne postavlja neko drugi. Problem Kosova je bio, a i ostaće. Očito je da osim ostalih stvari koje su u fokusu u vezi sa pristupanjem Srbije Evropskoj uniji, jeste i pitanje Kosova“, rekao je na konferenciji posvećenoj Poglavlju 35 Milorad Bjeletić iz Beogradske otvorene škole. Pregovaračko poglavlje 35 na putu priključivanja Srbije Evropskoj uniji specifično je, a mnogi ga karakterišu kao kontrolno i sadrži mehanizme za praćenje pregovora Beograda i Prištine. Jovana Jakovljević iz Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj naglasila je da su…

pročitaj više...

„Treba verovati u ideju, ali treba biti i uporan do krajnjih granica.. Mi smo od nemogućih stvari došli do ovoga i čekamo da nam neko dođe i kaže da je nemoguće kako bismo to uradili. Mislim da je sve moguće ako imaš dobru ekipu i dobru ideju“, kaže za portal mediareform.rs direktor Deli prostora, jedan osnivača Proaktiva i ovogodišnji dobitnik nagrade Preduzetnikus Nenad Stojanović. Na nedavno završenom Nacionalnom takmičenju najboljih učeničkih kompanija u organizaciji Dostignuća mladih, prvi co-working prostor iz Niša, osnovan pre samo tri godine, dobio je nagradu za najboljeg poslovnog volontera. Dosad su ovu nagradu dobijali direktori velikih…

pročitaj više...

Strane direktne investicije predstavljene su kao nešto što će ovo društvo i ovu zemlju ekonomski spasiti, pa se svaka sumnja u ulaganja iz inostranstva smatra neopravdanom, a naposletku i neprijateljskim stavom prema narodu i državi. Da je dobrobit stranih direktnih investicija samo mit, saglasni su bili na tribini Udruženog pokreta slobodnih stanara „Nenaučene lekcije loših đaka“ profesor Filozofskog fakuletat u Beogradu dr Ognjen Radonjić i glavni i odgovorni urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. Iako se Vlast hvali investicijama, otvorenim fabrikama i ostalim, kako to nazivaju, naporima da zaposle ljude, profesor Radonjić istakao je da je reč o prljavim poslovima i…

pročitaj više...

Svega šest i po procenata muzičke scene u Srbiji čine autorke i muzičarke. Spajajući ljubav prema muzici i radeći na tome da žene budu više prisutne na ovoj sceni, Mreža ženskog stvaralaštva Femix od 2017. godine organizuje Rok kamp za devojčice. Tokom sedam dana devojčice u kampu mogu da nauče da sviraju gitaru, bas gitaru, bubanj i klavijature, dauvežbaju scenski i medijski nastup, ali i da na edukativnim radionicama saznaju više o muzičarkama u istoriji kod nas i u svetu. Iako je osamdesetih i devedesetih bilo bendova u kojima su bile i muzičarke, jedna od organizatorki ovog kampa Katarina Mitić…

pročitaj više...

„Hose Ortega i Gaset, veliki španski filozof, jednom prilikom je definisao kulturu kao ono što nam ostane kada sve ostalo zaboravimo. To može biti bilo šta, bilo dobro ili loše“, rekao je na tribini Udruženog pokreta slobodnih stanara „Urušavanje kulture u Srbiji“ novinar i kritičar Milan Vlajčić. Sociolog kulture dr Đokica Jovanović kao drugi učesnik tribine rekao je da treba srušiti mit o kulturi kao nečemu uzvišenom, čemu se treba klanjati, nečemu bez neupitne vrednosti i u čemu leži sva istina u koju se ne sme sumnjati. Kultura, naglasio je on, mora da se menja: „Kulture ruše, kulture razaraju, ali…

pročitaj više...