„Neću biti ni prvi, ni poslednji koji kaže da je Šaban Bajramović zaslužan za ogroman doprinos romskoj muzici. On je bio od one vrste umetnika koji inoviraju muziku, koji daju drugi pravac. Takvih je malo u istoriji bilo koje vrste muzike. Ako govorimo o romskoj muzici – od Đanga, preko Džipsi Kingsa i Šabana – nema mnogo onih koji su menjali ovu vrstu muzike“, navodi frontemen benda Kal Dragan Ristić.
Drugog dana na River stage-u Nišville Jazz festivala nastupili su Duo Moderato, trubači Žarka Stamenkovića, norveški sastav Rognan Hornorkestar i bend Kal. Drugačijim pristupom romskoj muzici, svojevrsnom miksu sa rokenrolom, džezom i sličnim žanrovima, bend Kal izvojio se od sličnih bendova. Upravo ta eklektičnost ovog benda primorala je zapadne muzičke kritičare da ceo muzički žanr nazovu po njihovom albumu – rock’n’roma.
„U svetu je ovaj zvuk vrlo aktuelan i mislim da imamo dosta muzičkih sledbenika. To smo i hteli da uradimo – da napravimo drugačiji, novi talas, zapravo koncept. To što mi radimo nije samo muzika, već i snažna poruka“, pojašnjava Ristić.
Ta poruka je, podvlači on, promovisanje i afirmacija jedne bogate kulture, kao što je romska. Najprepoznatljivija karakteristika Roma jeste, upravo muzika, pa je Kal od početka imao misiju da preko nečeg poznatog široj publici predstavi lepšu stranu romske nacionalne manjine i kulture:
„Brendiranje nacije treba da se radi kroz ono prepoznatljivo kod njih. Kada su Romi u pitanju, to jesu muzika i jezik, ali i sloboda, ljubav, familija koja je naš nacionalni brend. To su stvari koje treba promovisati i koristiti ih kao alat u kontekstu promovisanja višeslojne borbe u širem društvenom kontekstu“.
Kal se može opisati kao multikulturalni i multietnički, ne samo zbog različitih uticaja, već i zbog etničkog porekla članova benda.
„Romi su majstori onih instrumenata koji su karakteristični za njihovu muziku, pre svega violine i harmonike, a u ostalim instrumentima su dobri neki drugi. Spoj tih različitosti je ono što karakteriše KAL. To je i namerno urađeno“, dodaje Ristić.
Govoreći o borbi protiv diskriminacije i inkluziji Roma, naš sagovornik podvlači da je država usvojila nacionalnu strategiju, te da je Dekada ROma značajno doprinela promociji romske kulture. Međutim, Ristić podvlači da kroz svojevrsne romske brendove treba doći do jednakosti Roma:
„To je jedan proces koji se odvija, i koji zahteva još vremena, a nadam se da će se završiti time da postanemo priznati segment društva, što praktično i jesmo“.
Niš nam je drag
Na koncetu u niškom klubu Feedback aprila 2012. godine koncert benda Kal prekinut je bačenim suzavcem. Da je u pitanju izlovani incident, govori i činjenica da je veliki broj ljudi na niškom amfitetaru sinoć u muzici ovog benda.
„Moram da priznam da se to desilo samo u Nišu. Niš mi je drag zbog Duška Radović, Branka Miljkovića i Šabana Bajramović, niške publike, a na taj incident smo zaboravili“, kaže Dragan Ristić.