• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
  • Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru
  • Demanti Filozofskog fakulteta u Nišu na tekst objavljen na mediareform.rs
Home»Produkcija»Rromane paramiča: Diskriminacija tani jek taro embaro problemi koleja o Rroma thaj Rromnja dikhenape

Rromane paramiča: Diskriminacija tani jek taro embaro problemi koleja o Rroma thaj Rromnja dikhenape

Media & Reform centarBy Media & Reform centar12/12/2024No Comments
Foto: Printscreen/ MRCN produkcija
Foto: Printscreen/ MRCN produkcija

O Rroma premalo gendo tane trito nacionako minoriteti ki Srbija. Premalo agorutno ramosardipa taro 2022 bersh, ki Srbija djivdini 130 milje Rroma. Opre Rroma phenena kaj čačutno gendo taro Rroma tano ekvash milioni. Diskriminacija tani jek taro embaro problemi koleja o Rroma thaj Rromnja dikhenape, em but kana valjanol te khuven ki buti. O manusha kola dena buti na mangena r Rromen, sebepi samo soj Rroma. Akava phenena kaj chache 34% taro manusha ko istrazhivanje kova kerdja e Poverenica basho arakhipa taro jekhipa ko 2021. O Rromnja phenena kaj ki buti po bari diskriminacija thaj po hari pokime basho isto buti, mashkaro anglune palden len tari buti thaj na djana anglal sebepi tari edukacija.

Me phenava – „Naje tumenge shukar o anav thaj angloanav“, odoleske soske isi olen muslimansko anava, thaj odoleja sikavena kaj tane Rroma, numa isi predrasuda thaj stereotip – „o Rroma chorena“, „O Rroma naje bucharne“. Isi odoja diskriminacija thaj isi okoja javno thaj garavdi koja but phare te sikave. Ako ola konkurishinena bashi nesavi  uti, on phenena „Ka akhara tumen“.  Sine buti kana sasine sar valjanol – edukacija, bucharne thaj sa odova, numa o anav thaj anloanav na sine shukar – „Pa djanena, amen na daja buti e Rromenge“ – Ajša Alić, pedagoška asistentkinja OŠ „Vuk Karadžić”

Premalo podatkija taro Rromano centro bashi djuvlja thaj ćhave „Daje“ taro 2023.bersh, dji ko 30 procentija ko zor taro ple partnerija numa adda thaj daja khuvjde ko prandipa a dji ko 67% ko ćhavorikano prandipa.

Sebepi taro ćhavorikano prandipa tano ćororipa, na edukacija, na jekhipa ćhilale bucha, kulturako arakhipa, numa em so naje institucijake reakcije, phenela Republikako zavodi basho socijalno arakhipa.

Ki praksa ovola kaj nadlezhno organija thaj institucije na kerena pli buti kana prijavinenape ko zor prandipa taro ćhave taro rromane beshipaske thana, kote phenena kaj adjahar tane o hakajia taro rromano amalipa thaj na valjanol te meshinenape ki tradicija. Po buderi taro ekvash rromane ćhaja lena rrome anglal o 18 bersh.

Ashundjum anglal nesavo dive kaj o voditelji phendja kaj o ćhavorikano prandipa ko zor Tane kotor tari rromani tradicija. Na, ola naje. Ko svako chororo amalipa isi prandipa ko zor, isi na pherde bershengo prandipa. Ovola ko gava, kote o čhaja kola tane srbija, hungarija thaj avera minoritetija lena rrome ko tikne bersha, aćhovena khamnja. Sa jekh, numa o Rroma tane uvek ko puchipa – Ajsha Alich, pedagoshko asistentkinja ki Fundoni sikavni „Vuk Karadjich“

Sar oj dikhola o reso taro akava problemi thaj da li egzistirini?

Ajsha Alich, pedagoshko asistentkinja ki Fundoni sikavni „Vuk Karadjich“. Gndinav kaj valjanol po bederi te drzhunamen thaj te pendjara jekh javere. Narromai  populacija ka djala ko rromane beshipaske thana, na ovena manifestacije kote o Rroma ka len than, thaj olende da isi dar kaj naje te oven prihvatime, thaj adjahar, ola chidenape thaj djivdinen sar djivdinen. Odothe valjanol te ovol ek punto thaj sare te dja taro starto, te kerolpe lafi taro odova, te peravenpe o predrasude thaj stereotipija sar shaj te sare djivdina. Ki Vojvodina isi 27 nacionake minoritetija, sare funcionishinena, soske odova naje em ki amende ko jug? Soske ulavamen odova na valjanol amenge.

Palal o preporuke taro Komiteti basho hakaj e ćhavengo thaj Komiteti bashi eliminacija taro sa oblikija tari diskriminacija upralo djuvlja, reso taro problemi taro ćhavorikano prandipa ulo ko nasave importantne doumentija ki Srbija, numa Strategije basho rodno jekhipa, prevencija thaj arakhipa tari diskriminacja thaj te khuvipa taro Rroma thaj Rromnja.

Projekat je sufinansiran od strane Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Izneti stavovi u sadržaju ne izražavaju stavove donatora.

Novinarka: Marija Todorović 

Prevod na romski: Turkijan Redžepi

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Foto: Printscreen/MRCN produkcijaRomske priče: Predstava “Ajša” – priča o ugovorenim brakovima Rromane paramiča: Rroma thaj Rromnja ki Srbija panda phare arakhena buti Romske priče: Romi i Romkinje u Srbiji i dalje teško pronalaze posao Rromane paramiča: Predstava “Ajsha” – storija taro prandipa ko kontrakti
Avatar photo
Media & Reform centar

    POVEZANE VESTI

    U Preševu žele da obnove Savet za međunarodne odnose

    24/02/2026

    Koliko su mladi u Nišu bezbedni na internetu: rezultati istraživanja o digitalnoj bezbednosti

    09/02/2026

    Između škole i rane udaje: Projekat “Obrazovana danas, aktivna sutra“ osnažuje mlade Romkinje u Pirotu

    05/02/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026

    Dekan Filozofskog pregovarao o deljenju departmana sa Fakultetom srpskih studija, studenti i deo zaposlenih ne žele kompromis

    16/05/2026

    Izbori sve dalje od leta – jul otpada, avgust čeka

    11/05/2026
    1 2 3 … 161 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.